02 Lipanj 2020
Windows Media Player Winamp Real Player QuickTime

Saznajte sve o koprivi

Cvate od početka lipnja do kraja rujna, cvjetovi su joj sitni i neugledni, a postoje muški i ženski primjerci.

Doznajte kako je njegovati, brati, skladištiti i napraviti od nje superhranu poput zdravog kruha, ali i odličnog čaja za svaku prigodu.

Ove godine nam je prilično naglo porasla živa u termometru. Prema temperaturama u Lijepoj našoj, prije biste mogli zaključiti da je stiglo ljeto umjesto proljeća. Napominjem to jer je takav nagao porast temperature uzrokovao iznenadno kolanje sokova u biljkama, koje su odjednom počele naočigled rasti i cvasti. Iako smo okruženi prekrasnim cvijećem, odlučio sam vam u ovome broju ipak pisati o biljci koja nije vizualno toliko atraktivna, ali je itekako vrijedna naše pozornosti. Riječ je o jednoj od najkorisnijih ljekovitih biljaka - koprivi. Osim toga, stvarno bi bilo šteta ne iskoristiti te fine, mlade izboje koje viđam po brojnim vrtovima naših sugrađana. Posebice jer sam primijetio da ih ljudi često, koseći travu, jednostavno samelju kosilicom. Vjerojatno zato što je zelena, bez efektnog cvata, pa se jednostavno lako stopi s okolišem. Moram priznati da za mene kopriva ima donekle sentimentalnu vrijednost jer me veže uspomenama na djetinjstvo i mog djeda. On je davnih dana, kada još nije bilo toliko farmaceutskih pripravaka na našem tržištu, znao koristiti dobrobit koprive. S obzirom na to da je imao reumu, ublažavao je bolove tako što bi otišao u vrt, ubrao stabljike koprive i njima istrljao bolne zglobove.

Naravno da kada dijete vidi što netko od odraslih radi, mora to isprobati. A ovakvo iskustvo vam se zasigurno ureže u sjećanje za cijeli život. Moja prva proba “kako kopriva peče” prošla je pod budnim djedovim okom, bez posljedica. Međutim, isto tako se dobro sjećam mirisa i okusa čaja od te iste biljke, koji mi je djed kuhao svaku večer. Nažalost, djed u ono vrijeme očito nije znao da čaj od koprive djeluje tako da potiče izlučivanje vode iz organizma pa vas tjera na pojačano mokrenje. To je izvrsno za mokraćne puteve, ali nikako ga nemojte davati djeci prije spavanja. Dandanas, kadgod osjetim taj miris i okus tog čaja, uvijek se sjetim osobe koja me upoznala s koprivom.

U ovome broju objasnit ću vam više o koprivi, njezinu uzgoju, ali i prema dostupnoj literaturi napisati nešto o njezinoj upotrebi u liječenju te neke recepte kako da sami napravite pripravke iz svog vrta. Upozoravam da to nisu pročišćeni farmaceutski proizvodi, nego pripravci iz narodne medicine za izradu kod kuće. Nakon što pročitate ovaj članak, želio bih da barem dio vas počne obraćati pozornost na ovu, gotovo svima dostupnu biljku. Imate li iznimnu i ljekovitu namirnicu u svome vrtu, iskoristite je.

Kopriva, Urtica dioica L. višegodišnja je, zeljasta, samonikla biljka, u narodu poznata kao obična kopriva, pasja kopriva, žara, žegavica. Naraste do 150 centimetara visine. Spada u porodicu koprivki (Urticaceae), a ljekarnički naziv za nju je Folium urticae. Možemo je pronaći u gotovo svim dijelovima svijeta, a najčešće na zapuštenim i obraslim terenima. Prepoznatljiva je po svojim srcolikim zelenim listovima koji su prekriveni sitnim dlačicama. Te dlačice ispunjene su mravljom kiselinom, a pri dodiru biljke lome se i ispuštaju tu kiselinu u okoliš, odnosno na kožu osobe koja ih dodiruje pa imamo osjećaj da žare (otuda i naziv žara).

Kopriva cvate od početka lipnja do kraja rujna. Cvjetovi su sitni i neugledni. Spada u dvodomne biljke, što znači da postoje muški i ženski primjerci. Stoga je uputno imati biljke oba spola. S obzirom na to da kopriva svojim neuglednim cvjetićima ne privlači kukce, oprašivanje se obavlja isključivo putem vjetra.

KAD NAŠA BERI BERE

Svako proljeće uberite mlade koprive i drugo samoniklo bilje jer je livada neodoljiv švedski stol.

UZGOJ I RAZMNOŽAVANJE

Bere se u čistoj prirodi, što dalje od prenatrpanih prometnica i zagađenih zona. Najbolji za konzumaciju su mladi listovi koprive, ubrani prije cvatnje. Idealno vrijeme za berbu je, pak, proljeće.

Možete je razmnožiti na dva načina. Jedan način je takozvanim dijeljenjem korijena, a drugi sjemenom:

a) DIJELJENJE KORIJENA

U rano proljeće ili u jesen razgranatu biljku koprive, koja ima dobro razvijen korijenov sustav, pažljivo štihačom izvadite iz zemlje, pa podužno razdvojite korijen škarama tako da dobijete dvije biljke s dva korijena. Svaku biljku rasadite odvojeno u humusom bogatu zemlju.

b) RAZMNOŽAVANJE  SJEMENOM

Nakon što ste pokupili sjeme u jesen, potrebno ga je dobro osušiti i skladištiti na tamnom i suhom mjestu do proljeća. Sjeme se sije u svibnju, a prije same sjetve, potrebno ga je staviti u hladnjak kroz desetak dana. Presađivanje presadnica radi se u jesen.

NJEGA

Njega koprive podrazumijeva okopavanje, plijevljenje i prihranu. Ako pri okopavanju ne uspijete uništiti korov, potrebno ga je oplijeviti kako ne bi crpio hranjive sastojke iz tla jer, kao što sam već naveo, kopriva izuzetno voli bogata humusna tla. Stoga je i vrlo važna redovita prihrana.

JESTE LI ZNALI?

Kopriva sadrži vlakna koja su vrlo slična onima iz konoplje i lana, zbog čega se stoljećima koristi u tekstilnoj industriji. U mnogim zemljama domaćice su koristile koprivu za čišćenje i pranje stakla, ogledala i posuđa. Prljavu površinu bi izribale koprivom, isprale vodom, pa obrisale čistom krpom.

BERBA

Kao i sve druge samonikle biljke, bere se u čistoj prirodi, što dalje od prometnica i zagađenih zona. Najbolji za konzumaciju i kao lijek su mladi listovi koprive, ubrani prije cvatnje. A idealno vrijeme za berbu lista koprive je proljeće (od ožujka do svibnja). Moram napomenuti da se može brati i u jesen, prije formiranja sjemena. Beru se sasvim mladi listovi, s vrha (10-15 cm od vrha), koji se termički obrađuju za trenutnu konzumaciju ili se suše za kasniju upotrebu. Ako imate kultiviranu koprivu, berba je nešto drugačija. Preporučuje se brati mlade biljke kada su visine 30-ak centimetara. Nakon 20-ak dana berba se ponavlja. Stručnjaci savjetuju da kultiviranim koprivama nije dobro dopustiti da razviju stabljike. Stoga preporučuju da se kose cijele stabljike i stave sušiti, a tek nakon sušenja naknadno se odvaja lišće. Tako je moguće imati osam do deset berbi u godini. Obavezno, tijekom berbe, zaštitite ruke rukavicama jer mravlja kiselina i histamin prisutni u lisnim dlačicama mogu nadražiti kožu te izazvati svrbež, bol, crvenilo i oteklinu.

SKLADIŠTENJE

Možete je kratko blanširati ili dobro oprati, osušiti listove, pa zamrznuti. Tako je možete koristiti tijekom zime kao zamjenu za špinat ili blitvu. Ako je sušite, položite listove koprive na papir ili karton pa ih ostavite u hladovini, na prozračnom mjestu. Osušene listiće spremite u papirnate ili platnene kutije ili vrećice. Da bismo dobili jedan kilogram sušenih listova koprive, potrebno je pet do šest kilograma svježih listova.

SAKUPLJANJE SJEMENJA

Sjeme se sakuplja u kolovozu i rujnu.

OPREZ!

Nakon dulje konzumacije koprive postoji rizik od alergijske reakcije. Kopriva može izazvati proljev i probleme s probavom. U slučaju konzumacije većih količina pripravaka od koprive, konzultirajte se s liječnikom jer kopriva može pojačati ili ometati djelovanje pojedinih lijekova (lijekova za razrjeđivanje krvi, za snižavanje krvnog tlaka, lijekova za dijabetes...).

Pročitano 61 puta

Napiši komentar

Molim upišite sva obavezna polja označena zvjezdicom (*).
Dozvoljena je uporaba HTML koda

Zadnje vijesti

Dostojanstveno obilježena grobnica u Poljičkim šumama

Dostojanstveno obilježena grobnica u Poljičkim šumama

UDRUGA POSAVSKIH HRVATA „GAREVAC45“ koja želi ispuniti svoju ljudsku i...

Najviše tegoba izaziva trava i korov

Najviše tegoba izaziva trava i korov

Izračunato je da je 30 zrna polena drveća i trava...

Prstohvat sreće: Koji začini donose veselje

Prstohvat sreće: Koji začini donose veselje

Šafran i kurkuma jelima pružaju primamljivu boju, ali i potiču...

Domaći sok s okusom proljeća: Napravite sirup od zove

Domaći sok s okusom proljeća: Napravite sirup od zove

Zova je u punom cvatu i svakako je vrijeme da...

U Bosni kiša, na jugu sunčanije

U Bosni kiša, na jugu sunčanije

Promjenljivo vrijeme kod hroničnih bolesnika i meteoropata može uzrokovati nešto...

BiH otvorila granice za građane Hrvatske, Srbije i Crne Gore

BiH otvorila granice za građane Hrvatske, Srbije i Crne Gore

Građanima iz 26 zemalja od danas je dozvoljen ulazak u...

Radončić: Tužiteljica Tadić i njena porodica sinoć su dobili prijetnje

Radončić: Tužiteljica Tadić i njena porodica sinoć su dobili prijetnje

Ja sam sinoć odmah zvao direktora za Koordinaciju policijskih tijela,...

Zbog pandemije će na Zapadnom Balkanu biti 400 tisuća siromašnih

Zbog pandemije će na Zapadnom Balkanu biti 400 tisuća siromašnih

Svjetska banka (WB) upozorila je kako će pandemija covida-19 imati...

Ne ostavljajte dezinficijense u automobilu, kažu stručnjaci

Ne ostavljajte dezinficijense u automobilu, kažu stručnjaci

Visoke temperature koje se mogu razviti u automobilu, pogotovo ako...

Mršavljenje hodanjem: Sedam zakona skidanja kilograma bez teretane

Mršavljenje hodanjem: Sedam zakona skidanja kilograma bez teretane

Hodanje je svakodnevna navika čije koristi većina nas ne iskorištava...

Stručnjaci predlažu da se pisoari zamijene "mješovitim" WC kabinama

Stručnjaci predlažu da se pisoari zamijene "mješovitim" WC kabinama

Stručnjaci kažu da bi u "svijetu poslije pandemije" pisoari možda...

10 namirnica koje nikako ne biste smjeli stavljati u mikrovalnu pećnicu

10 namirnica koje nikako ne biste smjeli stavljati u mikrovalnu pećnicu

Mikrovalna pećnica ponekad je sjajna stvar i spas u pojedinim...

Nove naredbe u FBiH stupaju na snagu od sutra

Nove naredbe u FBiH stupaju na snagu od sutra

Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva donio je Naredbu koja će...

FBiH: U baštama dozvoljena upotreba nargila, diskotekama zabranjen rad

FBiH: U baštama dozvoljena upotreba nargila, diskotekama zabranjen rad

Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva donio je Naredbu koja će...