Petak 13 je dan koji mnoge osobe doživljavaju kao nesretan i pun strahova, ima dugu istoriju i bogat skup vjerovanja vezanih za ovaj datum. I dok mnogi od nas možda zaziru od petka 13, pozadina i korijeni ovog dana su zapravo prilično zanimljivi. Da bismo razumjeli zašto je petak 13 smatran nesretnim, moramo se vratiti u historiju. Iako nema tačnih podataka o tome kako je ovo vjerovanje nastalo, postoje nekoliko teorija koje nam mogu pomoći da shvatimo njegovo porijeklo.
Historijska Pozadina
Jedna od teorija povezuje petak sa kršćanskom tradicijom. Prema Bibliji, Isus je bio razapet upravo na petak. Ovaj dan se stoga smatra nesrećnim i ozloglašenim. Također, u kršćanskoj tradiciji, broj 12 smatra se simbolom potpunosti (12 apostola, 12 sati u danu itd.), dok broj 13 dolazi kao "prekoračenje" i donosi nesreću.
Petak 13 je često povezan s raznim mitovima i vjerovanjima koja su se vremenom razvila. Jedno od tih vjerovanja jeste da se na ovaj dan povećava vjerovatnoća da će se dogoditi nesreće, loše sreće i katastrofe. Ljudi se često trude da izbjegavaju putovanja, zakazivanje važnih sastanaka ili donošenje značajnih odluka upravo na petak 13.
Film "Petak 13"
Jedan od najpoznatijih doprinosa negativnoj reputaciji petka 13 dolazi iz svijeta zabave. Horor film "Petak 13," koji je premijerno prikazan 1980. godine, pratio je misterioznog ubojicu po imenu Jason Voorhees. Film se odvijao upravo na petak 13. i ubistva su bila centralni dio priče. Iako je ovo fikcija, film je postao kultni i dodatno je pojačao negativnu reputaciju datuma.
Varijacije u Vjerovanjima
Vrijedno je napomenuti da se vjerovanja o petku 13 razlikuju od kulture do kulture. Dok se u zapadnom svijetu petak 13 doživljava kao nesretan, u nekim drugim dijelovima svijeta taj dan nije ništa posebno. U nekim azijskim kulturama, na primjer, broj 13 se ne doživljava kao nesretan, dok broj 4 nosi negativnu konotaciju.
Iako je petak 13 okružen vjerovanjima i strahovima, važno je napomenuti da je to sve ipak dio folklorne tradicije i mitova. Nema naučnih dokaza koji bi potvrdili da je petak 13 zaista nesretan dan.
U konačnici, vjerovanja o petku 13 su duboko ukorijenjena u kulturi i tradiciji i nastavljaju živjeti kao dio našeg svakodnevnog života. Bez obzira na to koliko iracionalna ova vjerovanja mogu biti, petak 13 i dalje budi strah i fascinaciju širom svijeta.
Svakog petka 13. pada promet na berzama, prema procjenama, od 50 do 80 posto hotela nema sobu s brojem 13, gotovo nijedan neboder nema 13 spratova
Praznovjerni ljudi na petak 13. jako su oprezni pa izbjegavaju neke postupke kao što je otvaranje kišobrana unutra, hodanje ispod merdevina, gaženje po pukotinama na pločniku i slično.
Slom njujorške berze
Svake godine je barem jedan ''nesretan dan''. Strah od petka 13. je sveprisutan, no ustvari je novijeg vijeka. U zapadnoj civilizaciji ukorijenio ga je "crni petak" odnosno slom njujorške berze 13. maja 1927. Od tada su i krenule brojne teorije o njegovom porijeklu. Prema jednoj koju je popularizirao "Da Vincijev kod", za zao glas zaslužno je smaknuće vitezova templara. Francuski kralj Filip IV Lijepi u dogovoru s papom Klementom naredio je smaknuća moćnog vojno-redovničkog reda u zoru petka 13. oktobra 1307. pod optužbom za herezu.
Bez obzira na povod, uzrok straha od petka 13. vjerovatno je u spoju dva nesretna elementa. Numerološki, 12 je savršen broj, djeljiv s dva, tri, četiri i šest. U godini je 12 mjeseci, 12 je znakova Zodijaka, Isus je imao 12 učenika itd. Dodavanjem se narušava sklad. Strah od broja 13. vezuje se i uz nordijski mit o večeri dvanaestero bogova na koju je došao i nepozvan trinaesti gost, Loki.
On je naveo slijepog boga tame Hodera da ustrijeli boga veselja Baldera. Nakon što je ovaj umro, cijela je zemlja bila zavijena u crno. Starokršćanski Rimljani vjerovali su kako se vještice uglavnom formiraju u grupama od 12 članova, dok je 13. mjesto bilo ostavljeno za samog vraga. Vjerovanje se prenijelo i u srednji vijek.
Antropolozi i lingvisti idu korak dalje i ističu kako nam je strah od broja 13 evolucijski usađen. Prema njima, davni ljudi znali su brojati do 12 - deset prstiju te dva stopala. Sve dalje bilo je mistično i nedokučivo. U prilog idu i jezici - za 12 npr. jabuka imamo riječ – tucet, a u engleskom i u njemačkom potpuno se drugačije tvore riječi za 12 i 13 (twelve - thirteen; zwölf, dreizehn).
Mnogi ljudi boje se petka 13. zbog mnogih tragičnih događaja koji su se dogodili na taj dan, naprimjer, kad je 1976. godine Daz Bakster (Baxter) iz Njujorka ostao kod kuće zbog straha od petka 13., a onda je strop pao na njega, ili kada je, 2010. godine, 13-godišnjaka pogodio grom tačno u 13.13 sati.
Posljednja večera
I Isusa je izdao 13. uzvanik na posljednjoj večeri Juda, što je još jedna poveznica broja 13 i petka, dana na koji je Isus umro. Prema nekim tumačenjima, upravo je na petak Eva ponudila Adamu nesretnu jabuku, te je Kain u petak ubio Abela.
Drugi pak smatraju da je u petak počeo veliki potop. No, kao što je 13-ica nastradala zato što je poslije savršene 12-ice, najvjerovatnije je i petak nastradao samo zato što je prije subote, svetog dana Židova.
Zbog mita se 13-ici pripisivalo i vješanje.
Tradicionalno do postolja s vješalima vodilo je 13 stepenica, a razvila se i legenda kako je uže za vješanje bilo 13 puta prepleteno, no prava brojka je osam.
Apollo 13 zamalo je završio tragedijom, nakon što je eksplodirao spremnik zraka na letjelici. Nekoliko dana astronautima je život ovisio o koncu, no na kraju su se ipak uspješno vratili na Zemlju.
Postoji staro vjerovanje da, ako imate 13 slova u imenu i prezimenu, kako će vas pratiti vražija sreća. Zvuči smiješno sve dok se ne navedu primjeri zloglasnih serijskih ubica: Čarls Menson (Charles Manson), Džek Trbosjek (Jack The Ripper) i Teodor Bandi (Theodore Bundy).
Napoleon i Ruzvelt
Strah od broja 13 imao je i Napoleon, a američki predsjednik Frenklin Ruzvelt (Franklin Roosevelt) nikad nije putovao 13. u mjesecu. Od triskaidekafobije, kako se naziva paničan strah od 13-ice, pati oko 200.000 ljudi samo u SAD.
Izvor: