On upozorava da onima koji se bune što u hrvatskom dijelu Mostara postoje ulice Jure Francetića i Jure Bobana, ne smeta što se u Sarajevu škola zove po Mustafi Busuladžiću, osvjedočenom antisemitu.
"Kad god se približava 10. travanj (dan osnivanja NDH) uvijek se iščekuje na koji način će pokušati da taj datum obilježe oni koji još u snovima žive tu tvorevinu", napominje Finci.
On navodi da "čak i čudnovata komisija koju je Hrvatska formirala za totalitarne režime pokušava izjednačiti fašizam i komunizam, kojeg u Jugoslaviji nikad nije bilo".
"Uvjetuje se da, ako se ne može upotrebljavati pozdrav 'Za dom spremni!', ne može nigdje biti ni zvijezde petokrake, što je van pameti", naglašava Finci.
Uz podsjećanje da je od oko 70.000 Židova, koliko ih je početkom Drugog svjetskog rata živjelo u bivšoj Jugoslaviji, stradalo blizu 85 posto, Finci napominje da je NDH za četiri godine trajanja nanijela mnogo zla, ne samo Židovima, nego i Srbima i ostalima.
"Ostali su nepresuđeni mnogi koji su se ogriješili ne samo o ljudska, nego i Božija prava", naglašava Finci i ukazuje na činjenicu da su ustaše u ubijanju Židova, Srba i ostalih nehrvata bile toliko surove da su ih na to upozoravali čak i Nijemci.
Prema njegovim riječima, ni 45 godina mirnog razdoblja suživota nije uspjelo izbrisati ružne tragove zločina iz Drugog svjetskog rata.
On upozorava da onima koji se bune što u hrvatskom dijelu Mostara postoje ulice Jure Francetića i Jure Bobana, ne smeta što se u Sarajevu škola zove po Mustafi Busuladžiću, osvjedočenom antisemitu.
Finci potvrđuje da Židovi u posljednjem građanskom ratu u BiH nisu doživjeli stradanje kakvom su bili izloženi u Drugom svjetskom ratu.
"Židovska zajednica u BiH i humanitarna organizacija 'La benevolencija' 1992. godine dočekale su rat prilično spremne zato što je bilo očito da će nakon događaja u Sloveniji i Hrvatskoj rat doći i u BiH, mada se narod nadao da će biti izbjegnut.
Mi smo organizirano evakuirali, pogotovo iz Sarajeva, uglavnom stare i djecu", napominje Finci.
Prema njegovim riječima, više od 40 posto evakuiranih Židova vratilo se u Sarajevo, što je postotno daleko više nego što se vratilo Srba i Hrvata, pa i Bošnjaka koji su za vrijeme rata napustili Sarajevo.
"Danas u BiH imamo nešto manje od 1.000 Židova koji žive u šest židovskih općina - Sarajevo, Mostar, Zenica, Tuzla, Banjaluka i Doboj. BiH je jedna od rijetkih zemalja u Europi u kojoj nema antisemitizma i mi kao Židovi smo time zadovoljni", naglašava Finci.
Najveća židovska zajednica danas je ponovo u Sarajevu, gdje židovska općina broji oko 800 članova, dok u Republici Srpskoj židovska zajednica ima oko 200 članova - po stotinu u Doboju i Banjaluci, rekao je Finci u razgovoru za SRNU.
Dnevnik.ba
