Veoma zabavna aktivnost je uzgajanje povrća ili cvijeća u vašoj bašti.
Postoji par malih tajni za uzgoj koje ukoliko koristite imat ćete jako dobre rezultate. Ono što je zajdničko za cvijeće i povrće jeste kvalitetan odabir sorti odnosno vrsta. Najbolje rješenje jeste da koristite sorte koje su dugo prisutne na području gdje bi ih sijali. Veoma dpbar početak za uspješan uzgoj jeste ako odaberemo pravu biljku za naše mjesto poštivajući biološko ekološke potrebe sorte.
Najveća tajna uzgoja jeste da odaberete pravo sjeme koje će roditi u mejstu gdje će biti posijano. Ali odabir sjemena može da bude i najteža stvar za vrtlara. Da bi znali koja vrsta gdje ide potrebno je da znamo vrlo dobro naš vrt i da poznajemo par stvari sa biljnim svijetom. Sljedeća stvar koju treba da radite jeste da osigurate adekvatne uvjete rasta. Ukoliko vam je u cilju da imate kvalitetno vcijeće i povrće potrebno je da uzgojite presadnice iz smejena.
Kada uradite to moći ćete se povezati sa biljkama i kasnije će bit dosta lakše rješavati nastale situacije. U zatvorenom prostoru rano proljeće treba da posijete sjeme. Kada vrijeme bude dovoljno dobro za sanju vi ćete već imati spremne mlade biljke.
Rezervoar sa vodom je poželjen
Potrebno je da prilikom sadnje zalijete rupe s vodom. U toku prve dvije sedmice voda je glavni stvar da se razvije korijenski sistem. Kako bi sjeme tokom sadnje ojačalo namočite ga dva sata prije sijanja u hladnom čaju od preslice. Biljke je potrebno zaljevati ujutro rano i kasno navečer. Kada zaljevate biljke potrebno je da ne vlažite lišće jer je to podloga za razboj gljivičnih bolesti.
Rezervoar s vodom je poželjan
Prilikom sadnje obavezno zalijte rupe s vodom. U prva dva tjedna rasta voda je ključna stvar da se razvije korijenski sustav. Prilikom sijanja sjemena da bi ojačali buduće biljke, namočite ga dva sata prije sijanja u hladnom čaju od preslice. Biljke obvezno treba zalijevati u rano jutro ili kasnu večer. Prilikom zalijevanja uvijek izbjegavati vlaženje lišća jer je to podloga za razvoj gljivičnih bolesti.
Bilo bi idealno kada bismo imali rezervoar s vodom za zalijevanje pa bi tako temperatura vode prilikom zalijevanja bila jednaka temperaturi vanjskog prostora. Kako naše biljke rastu potrebno im je dosta brige. Svakako iz vrta mičite nepoželjne biljke kao što su pirika, slak, petoprsta i sl.
Pojedine biljke možete ostaviti kao npr, divlju kadulju, maslačak, ivančicu i sl. - tajna vrta je u njegovoj raznolikosti. Što imamo više oblika života u vrtu to će vrt biti ljepši a plodovi sočniji. Kombinirajte cvijeće i povrće. Kombiniranjem vrsta koje se vole možemo prevenirati pojavu mnogih situacija, prvenstveno bolesti. U vrtu napravite hotel za kukce koji će privući mnoštvo korisnih prirodnih predatora. Napravite kućicu za ježa koji se hrani ličinkama štetnih kukaca.
Također možemo napraviti i hranilice za leptire koje će nas uveseliti svojim bojama. Kod leptira budite oprezni da ne prizovete vrste koje se hrane vašim povrćem ili cvijećem. Da bi biljke rasle potreba im je i hrana. Naberite koprive oko vašeg vrta te ju potopite u vodu. Za 48 sati dobit će te izvrsno sredstvo za prihranjivanje. Što duže stoji, to je kvalitetnije.
Prihranu svakako treba razrijediti s vodom jer je koncentrirana. U koprivu možete dodati šaku-dvije pilećeg gnoja. Od toga će povrće biti zdravo, tamno zelene boje a cvjetovi raskošni i šareni. Prihranu dodajte preko korijena zalijevanja oko 10 cm od vrata korijena. Ako pada jaka kiša vrlo često se stvori pokorica na tlu. Da bi korijen dobio zraka razbijte pokoricu motikom te pustite zrak u tlo. Kod pojave štetnika koristite prirodna sredstva. Možemo i sami spremiti zaštitna sredstva od češnjaka, čilija, kadulje, koprive, mlijeka, sapuna i sl.
Razmak na gredici može biti presudan za uspjeh
Ovisno o vrsti štetnika biramo pojedino sredstvo. Kod cvjetnica potrebno je redovno skidati ocvale glavice, na taj način potičemo razvoj novih cvjetova. Prilikom sađenja biljaka važno je misliti na adekvatan razmak. Što su biljke gušće posađene, veća je vlaga i temperatura te je doba podloga za razvoj gljivičnih bolesti. Biljke bi trebale imati dovoljno mjesta da „dišu“. Najviša razina tajni vrtlarenja je naš odnos sa biljkama.
Biljke osjete svaku promjenu našeg energetskog stanja u tijelu. Vrtlarenje bi trebalo biti opuštanje uz fizički rad. S pozitivnim mislima u vrtu naše će biljke puno bolje napredovati. Kada dolazimo u vrt možemo i pozdraviti naše biljke te na taj način razviti odnos s njima. Male tajne vrtlara se stvaraju godinama iz osobnih iskustava. Svaki vrtlar ima svoje tajne, svaki vrt ima svoje tajne što nam samo potvrđuje da je priroda jedinstvena u svom postojanju.
Trebamo uvijek imati na umu: kako posijemo tako ćemo i žeti. Ako od nekoga želimo ljubav, ljubav trebamo prvo dati. Voljeti biljke te se brinuti o njima pružit će nam zadovoljstvo i sreću te će rezultirati u obliku raznih plodova i cvijeća.
