Maslačak je zeljasta trajnica s dobro razvijenim, mesnatim,vretenastim korijenom iz kojeg raste rozeta krupnih, duguljastih, glatkih listova, priljubljenih uz tlo, piše Udruga Pčelara Pula.
Iz središta rozete razvija se cvjetna stabljika visoka do 30 cm, glatka, okruglog presjeka i šuplja. Na njenu vrhu razvija se glavičasti cvat zlatno žute boje, sastavljen od velikog broja jezičastih cvjetova. Dnevno otvaranje i zatvaranje cvjetova ovise o intenzitetu svjetlosti i vremenskim prilikama.
Cvate među prvim biljkama u proljeće. Cvjeta od travnja do listopada, te postoje proljetni i jesenski oblici. Cvatnja traje 2-3 tjedna. Daje dosta peluda, a za lijepih dana obilno medi. Rijetko se može dobiti maslačkov med jer većinu unosa pčelinja zajednica iskoristi za razvoj legla. Maslačak se ubraja u naše najraširenije livadne biljne vrste. Dolazi u više podvrsta i oblika. Raste u velikim količinama po travnjacima, livadama, parkovima i vrtovima, uz putove i živice. Uspijeva i po visokim planinama, ali mu je tamo rozeta mnogo manja.
Poslije cvatnje na cvjetištu ostaju plodovi (roške) u obliku svilenkasto dlakave kugle koju raznosi vjetar. Biljka proizvede od 3 do 8 tisuća roški, što maslačak čini vrlo prodornom biljnom vrstom. Pripada porodici glavočika jezičnjača (Cichoriaceae).
Maslačak ne treba smatrati korovom, jer se za ishranu (ljudi, životinje) i za liječenje mogu koristiti njegov korijen, list (Taraxaci radix cum herba) i cvijet. U obliku različitih pripravaka (sirup, sok, vino, vodeni pripravak, med) može se upotrebljavati za liječenje mnogih zdravstvenih tegoba (jetra, bubrezi, probavni organi, koža, mišići, zglobovi). Ljekoviti su i korijen i nadzemni dio biljke. Mladi tvrdi cvjetni pupoljci kisele se u octu i koriste kao zamjena za kapare. Medonosna je biljka.
Vrijeme sakupljanja: Lišće maslačka za prehranu bere se prije cvatnje rano u proljeće, dok se za sušenje bere tijekom cijelog ljeta. Korijen se vadi tijekom jeseni, očisti od nadzemnih dijelova, opere te suši na suncu ili toplom mjestu.
