Mak (Papaver somniferum) je jednogodišnja biljka koja ima ružičaste, bijele, žute, narančaste, crvene ili ljubičaste cvjetove.
Sjemenke su sićušne, bubrežastog oblika, orašastog okusa i hrskave teksture. Mogu biti smeđe, sivo-plave i žute boje. Ulje maka dobiva se hladnim cijeđenjem sirovog sjemena i ono je jestivo kao i svako drugo sjemensko ulje.
Najraniji zapisi o upotrebi maka potječu iz Mezopotamije, gdje se koristio u medicinske svrhe, ali je bio poznat i kao "hul gil" tj. biljka veselja. Atletičari stare Grčke prije natjecanja pili su napitak od vina, maka i meda za zdravlje i snagu.
Energetska i nutritivna vrijednost
Energetski sadržaj 100 g sjemenki maka iznosi 533 kcal/2231 kJ. Od toga je 45 procenata masti, 24 posto ugljikohidrata i 18 procenata proteina.
Od vitamina izvrstan je izvor vitamina B kompleksa – tiamina, piridoksina, folne kiseline, riboflavina te vitamina E.
Od minerala mak je izvrstan izvor mangana, bakra, kalcija, fosfora, magnezija, željeza i cinka.
Sjemenke maka u 100 g sadrže 10 g dijetalnih vlakana, 30,8 g nezasićenih masnih kiselina, od toga 30,5 g linolne kiseline, a također sadrže 89 mg fitosterola.
Ljekovito djelovanje
Iz bogatog nutritivnog sadržaja maka ističu se nezasićene masne kiseline, prije svega linolna kiselina i oleinska kiselina. Linolna kiselina je esencijalna omega 6 masna kiselina koju naš organizam ne može sintetizirati.
Nalazi se u ćelijskim membranama biljaka gdje sudjeluje u njihovoj izgradnji, potiče apsorpciju i transport u masti topljivih vitamina A, D, E i K. Naučna istraživanja upućuju na to da mak može sudjelovati u procesu usporavanja razvoja multiple skleroze.
Također može pomoći u zaštiti kardiovaskularnog sistema, reguliranju krvnog pritiska i grušanja krvi. Često se primjenjuje za liječenje kožnih oboljenja i upalnih procesa.
Oleinska kiselina je mononezasićena masna kiselina koja pripada grupi omega 9. Ova kiselina nije esencijalna i ljudski organizam je može djelomično sintetizirati.
Istraživanja znanstvenika sa Sveučilišta Northwestern otkrivaju da oleinska kiselina može sudjelovati u usporavanju pojave raka djelovanjem na genetskom nivou. Također štiti od oštećenja kardiovaskularni sistem.
Mak se može koristiti i za opuštanje mišića, protiv bolova, za iskašljavanje i liječenje grčeva u abdomenu. Minerali i vitamini maka ublažuju razdražljivost, stres, potiču koncentraciju i raspoloženje.
U narodnoj medicini mak se koristio za dobivanje opijuma koji su liječnici koristili za umirenje bolova, ali su ga nažalost mnogi i zloupotrebljavali.
Iako Europljani poznaju samo plavi mak, Azija, Bliski istok, a posebno Indija koriste bijeli mak. Također od maka se proizvodi izvrsno ulje koje može biti prihvatljiva zamjena za maslinovo ulje.
Saznaj više
1. Mak koji se prodaje u dućanima ne sadrži alkaloide, jer je sjeme osušeno.
2. Sjemenke maka, cijele ili mljevene, mogu se naći na policama svake trgovine hrane, najčešće u pakiranjima od 200-250 g.
3. U nas se mak najčešće koristi u pripremi kolača i peciva, ali on i slanim jelima može dati novi, još neotkriveni okus.
4. Kod pripreme kruha i mliječnih peciva mak se uglavnom koristi za posipavanje.
5. I na kraju recept: Sameljite 100 g maka, najbolje svježeg pa dodajte 50 g grožđica, kašiku meda, sok od pola limuna, 400 g bundeve isječene na kockice, jednu izgnječenu bananu i prstohvat nane. Sve sastojke izmiješajte dobro i poslužite odmah.
