05
Čet, Pro
3 Novi članci

Stručnjaci otkrili kako nastaju najteže saobraćajne nesreće

Zanimljivosti
Typography
  • Smaller Small Medium Big Bigger
  • Default Helvetica Segoe Georgia Times

Adis Imamović, sudski vještak saobraćajne struke i Đorđe Žižović, komandir Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Pale, gostovali su u Novom danu gdje su govorili o saobraćajnoj kulturi u Bosni i Hercegovini.

Zaključili su kako je uvijek bilo i bit će nesavjesnih vozača, ali da je problem što se u regulisanju ovog pitanja mnogo ne pita struka.

Gospodine Imamoviću, koliko je alarmanta situacija na našim putevima? Da li ima naznaka da se podiže nivo svijesti, da kao vozači počinjemo više da cijenim svoj i tuđi život, da poštujemo pravila?

Mislim da je stanje u oblasti sigurnosti saobraćaja alarmantno dugi niz godina. Osnovni uzrok je što se ljudi iz struke ne pitaju niti donose odluke. Imam običaj kazati da su novinari najviše zainteresovani i to u onom dijelu kada imamo saobraćajne nesreća sa smrtnim ishodom.

Ko se pita, ko donosi pravila?

Postavit ću logično pitanje ljudima koji donose odluke. Ko u Federaciji upravlja sigurnošću saobraćaja? Odgovor je jednostavan – niko. Ne postoji institucija koja vodi računa o ovom segmentu. Na taj način se nama u struci i javnosti daje poruka da je ovo nebitan segment. Kad trebamo preuzimati mjere, odnosno upravljati sigurnošću saobraćaja, tu nemam nikakvih rezultata.

Gospodine Žižoviću, na kom je nivou svijest učesnika u saobraćaju o važnosti poštovanja saobraćajnih pravila, na osnovu podataka kojima vi kao komandir Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Pale raspolažete?

Izađite na ulicu i vidjet ćete koliko vozača koristi saobraćajni pojas, koliko ih vozi dok koristi mobili telefon, koliko biciklista se voze bez kacige itd. Izvještaj Agencije za sigurnost saobraćaja RS pokazuje kako je u padu broj korištenja sigurnosnih pojasa. Mi samostalno po terenu poduzimamo korake na suzbijanju takvih pojava.

Imali smo nedavno tragediju u Bijeljini kada su u roku od nekoliko minuta dva vozača naletjela na pješake na istoj lokaciji i oba pobjegla sa mjesta događaja. Da li je to nešto što se uvijek dešavalo ili smo postali ne samo lošiji vozači, negi i lošiji ljudi?

Imamović: Nesavjesnih vozača je uvijek bilo. Treba početi od sebe. Šta bi uradili u situaciji da je neko vaš bližnji udaren, kako bi se ponašali da neko pobjegne? Danas je gotovo nemoguće pobjeći organima gonjenja i izbjeći kaznu. Posebno što su gradske sredine pokrivene kamerama. To se dešavalo i ranije, to će se dešavati i u narednom periodu.

Kada govorim o savjesti vozača govorim o sticanju prava na upravljanje vozila. Prve su autoškole koje trebaju vozačima pojasniti neke stvari, ne samo zakone i odredbe, nego i moralne norme.

Žižović: Nažalost, ovakvih slučajeva je bilo i kao što je kolega Imamović rekao – bit će ih sigurno i dalje. Ovo što se desilo u Bijeljini je najbolji pokazatelj koliko je policija spremna na ovakve izazove. Policija je brzom akcijom lišila slobode oba vozača.

Šta su najčešći uzroci saobraćajnih nesreća?

Imamović: Najteže saobraća nesreću, ne računajući one koje uključuju pješake, jesu one sa preticanjem na nedozvoljenom mjestu ili kada se nisu osigurali uslovi. Preticanje je jedna od najsloženijih radnji u saobraćaju jer se mora ispuniti jako mnogo faktora da bi bilo bezbjedno. U takvim nesrećam često imama smrtne ishode. Kada su u pitanju pješaci, njihovo učešće u saobraćajnim nesrećama jeste 20 posto. Oni jesu najugroženija kategorija.

Nadalje, naročito u danima vikenda i u noćnim satima u velikoj mjeri kod vozača je prisutan alkohol. Također, teretna vozila nam predstavljaju veliki problem jer se iza njih kreiraju kolone, ljudi postaju nervozni i jako je malo mjesta za sigurno preticanje. Imali smo u posljednje vrijeme dvije nezgode sa teretnim vozilima u kojima je stradalo pet osoba. Znači, nesreće nastaju kombinacijom raznih faktora poput nesigurnog preticanja, alkohola, nervoze, agresivnosti – posebno kod omladine koja se dokazuje.