U Hrvatskoj sada testiraju hiljade ljudi, a pred izbore su testirali 150... Nastavno osobolje se mora stalno testirati.
Dvije zemlje zapadnog Balkana Hrvatska i Bosna i Hercegovina jučer su zabilježile rekordan porast broja novozaražnih korona virusom. Ono što zabrinjava javnost i zdravstvene radnike jeste činjenica da su rekordne cifre došle u vrijeme kada je u cijelu regiju stigao val hladnijeg i vlažnijeg vremena što dovodi do promjene svakodnevnog ponašanja građana.
Sada će, igrom meteoroloških prilika, socijalni i fizički kontakti biti premješteni sa u zatovrene prostorije gdje je cirkulacija ustajalog zraka veća, a samim tim i pogubnija. Da se epidemija počela rapidno širiti govore i podaci o broju novozaraženih.
U Hrvatskoj su jučer zabilježena 542 nova slučaja zaraze korona virusom, što je najveći dosad, a umrla je jedna osoba, izvijestio je u četvrtak Nacionalni stožer civilne zaštite. Broj aktivnih slučajeva u toj zemlji trenutno je 2.206.
Među aktivnim slučajevima je 361 pacijent na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 27 pacijenata.
"Od 25. februara 2020, kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 18.989 osoba zaraženih novim korona virusom, od kojih je 310 preminulo, ukupno su se oporavile 16.473 osobe od toga 165 u posljednja 24 sata", saopćio je Stožer.
Ni stanje u Bosni I Hercegovini nije ništa blistavije pa su u zemlji u četvrtak potvrđena 453 nova slučaja zaraze korona virusom a pet zaraženih osoba umrlo.
Od srijede su provedena testiranja nešto više od 2.200 uzoraka pri čemu je zaraza potvrđena kod 296 osoba iz Federacije BiH, 155 iz Republike Srpske te kod još dvije iz distrikta Brčko.
Podaci objavljeni u četvrtak pokazuju najveći skok broja novozaraženih u BiH u jednom danu još od izbijanja epidemije u martu.
To je bio povod da se za mišlljenje o situaciji obratimo epidemiologu Ednanu Drljeviću kojeg novonastala situacija nije iznenadila. Kaže da su cifre “očekivane” i upozorava da bi u skorijoj budućnosti mogle biti i još veće.
- Cijela regija bilježi rekorde zaraženosti. Kako tumačite taj nagli skok novozaraženih?
- Pa to je sada za očekivati. Nastaje hladnije vrijeme i ljudi se zatvaraju u prostorije, gdje je suhlji zrak koji sužava sluznicu nosa i ti kontakti su puno opasniji nego kontakti koji su bili ljetos. Primjetite da je u Popovači (grad u Hrvatskoj), gdje ljudi nisu nosili zaštitu u zatvorenom prostoru, da je došlo do zaražavanja preko 90 posto ljudi koji su bili u toj prostoriji. Tu su bili super širitelji, jer je bilo pjevanje i glasan govor gdje se ta distanca od metar ili metar i pol nije održavala, a osim toga je i više nego nedovoljna jer kapljice mogu ići do 10 metara.
Prema tome, u zatvorenim prostorima teško se sačuvati od širenja covid infekcije i to će biti problem u budućnosti. Zato ponovljam da je nošenje maski obavezno tamo gdje se ne može održavati distanca i obavezno je nošenje maske u svim zatovorenim prostorima i neophodno je održavati higijenau ruku i održavanje distance.
- Šta je sa održavanjem skupova?
- Evo vidimo da su u svijetu ti skupovi spali na 30 ljudi maskimalno. To je jedini način da se spriječi povećanje broja novozaraženih. Međutim, taj broj je relativan i kod nas je to jako teško tumačiti zbog toga što mi nemamo stalno testiranje, uvijek istog broja ljudi. Ako testiramo manje ljudi imaćemo i manje novozaraženih, isto tako ako to testiranje ne bude se vršilo u svim dijelovima države na isti način i ako svima ti testovi ne budu dostupni onda ni rezultati neće biti valjani.
S druge strane, kada testiramo i kada pogledamo bez obzira na broj testiranih procenat novozaraženih je otprilike isti. To je zaista puno bolji parametar od ukupnog broja, dakle pratimo od broja testiranih koji je broj novozaraženih i taj procenat govori o kretanju novooboljelih.
- Da li se razmišlja o ukidanju mjera?
- To bi moglo kada bismo se vodili samo reprodukcijskim faktorom i da se na osonvu njega ukidaju mjere. Svugdje se u svijetu tako radi. Unaprijed ljudi znaju kakve će se mjere produzeti ako bude rastao taj reprodukcijski faktor. Kod nas uvijek nakon vikenda dolazi do porasta, jer za vrijeme vikenda je taj broj mali, puno je nepoznanicima oko tog testiranja.
S druge strane, kod nas se sve udrobi i sereološko i PCR testiranje tako da su ti podaci dosta nepouzdani, ali činjenica je da je došlo do porasta i da će u budućnosti dolaziti do još većeg porasta.
- Kako će se održavanje izbornih kampanja odraziti na epidemiološku situaciju?
- Znate dobro da sve te agencije koje se bave ovom problematikom od federalnog nivoa do ministarstva civilnih poslova one rade sebi u korist. Nema tu puno struke. Kretanja u okolini i tog odnosa prema struci koji je katastrofalan. I u okolnim zemljama i u BiH to vode više političke partije nego struka, to svi znamo. Uvijek se pred izbore prave manipulacije statistikom.
U Hrvatskoj sada testiraju hiljade ljudi, a pred izbore su testirali, to dobor znam, slovom i brojem, 150 ljudi i normalno da su imali mali broj i govorili su da je i taj mali broj došao iz BiH. A u stvari je obrnuto, jer sada vidimo da je za BiH veći problem Crna Gora, Srbija i Hrvatska nego što smo mi njima bili problem. Prave se spinovi. U Srbiji se jako puno sereloških testova svrstava u testiranja pa broj ispada manji nego je objektivno kada bi se radilo samo sa PCR testom. Kod nas nema puno prevara, još uvijek, oko testiranja samo što se ta testiranja ne rade jer nemamo dovoljno testova i ljudi.
- S kojim kapacitetima se testira u BiH?
- Puno manje ljudi radi nego je potrebno i objektivno nema tih testova i objektivno se puno teže dolazi do testiranje. U Njemačkoj se na aeredromnu svako može testirati. U Njemačkoj se zdravstveni radnici mogu testirati kada god hoće. Ako ih je strah, imaju simptome ili se nisu dugo testirati sve su to indikacije da je potrebano uraditi test. Oni sada uvode brze testove, što znači da je to veoma dostupno. Ja uvijek govorim da bi se kod nas nastavno osoblje u školama trebalo stalno da se testira, a ne možda da jednom u sezoni da dođe na red. Pa kod nas zdravstveni radnici koji rade s Covidom ne mogu da se testiraju.
-
Kada govorimo o njima koliko su ljekari iscrpljeni pandemijom?
- Nije to toliko problem. Zdravstveni sistem je ostvario osnovnu ulogu, a to je bilo da se izbjegne italijanski ili belgijski scenarij i mi smo to uspjeli. Nas ove druge službe slabo prate. Kada se raspoređuju ljekari protiv Covida se bore jedni te isti ljudi. Nas zdravstvenih radnika ima relativno dovoljno i to bi se trebalo distribuirati na sve zdravstvene radnika, jer cilj svih radnik je borba protiv Covida a ne samo epidemiologa i infektologa. Problem je loša raspoređenost, opterećenja od covida na strogo fokusiranu grupu ljudi, a ne praktično na sve zdravstvene radnike.
Izvor: Agencije
