Mapiranje dijaspore iz Bosne i Hercegovine je izvještaj zasnovan na rezultatima kombinirane metode istraživanja koja uključuje sveobuhvatno mapiranje dijaspore iz BiH u deset odabranih odredišnih zemalja: Australija, Austrija, Danska, Njemačka, Italija, Holandija, Slovenija, Švedska, Švicarska i Sjedinjene Američke Države. Istraživanje je proveo međunarodni i interdisciplinarni tim istraživača, u koordinaciji sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) Misijom u BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice (MLJPI) Bosne i Hercegovine.
Osnovne informacije i pregled literature
Istraživanja o migracijama iz BiH u Švicarskoj postoje, ali u ograničenoj mjeri. Zajedničke tačke odnose se na analizu integracije dijaspore iz BiH u Švicarskoj i njen potencijalni doprinos razvoju Bosne i Hercegovine. Prema dostupnim podacima iz 2010. godine, oko 35.000 državljana BiH živi u Švicarskoj. Svjetska banka procjenjuje da 52.078 osoba iz BiH ima prebivalište u ovoj zemlji, uključujući i one koji su naturalizirani. Eurostatov popis stanovništva (2011) ukazuje da 29.416 državljana BiH živi u Švicarskoj, dok ih ukupno 51.250 steklo državljanstvo BiH rođenjem.
Procijenjeno je da je oko 25.900 osoba bosanskohrcegovačkog porijekla steklo švicarsko državljanstvo. Dostupni izvještaji Federalnog zavoda za statistiku u Švicarskoj pokazuju da otprilike 34.000 državljana BiH živi u zemlji, dok ih ukupno 2.714 ima status izbjeglice u Švicarskoj.
Postoji nekoliko registriranih udruženja i organizacija migranata iz BiH u Švicarskoj. Dostupni podaci ukazuju da većina etničkih Srba i Hrvata iz BiH, shodno tome, uglavnom pristupaju dijasporskim udruženjima migranata iz Srbije i Hrvatske. Postoji samo nekoliko udruženja čiji članovi dolaze iz sve tri velike etničke grupe u BiH. Pripadnici dijaspore, u zavisnosti od njihove vjerske i nacionalne pripadnosti, također pristupaju različitim vjerskim i duhovnim zajednicima u različitim lokalnim zajednicama u Švicarskoj.
Švicarska je prva država koja je zaključila Sporazum o migracijskom partnerstvu i jedina je sferu migracije uključila kao kompenentu švicarskog programa pomoći razvoju Bosne i Hercegovine. BiH i Švicarska su, također, zaključile nekoliko bilateralnih sporazuma: Sporazum između Vijeća ministara BiH i Federalnog vijeća Švicarske o tehničkoj, ekonomskoj, finansijskoj i humanitarnoj saradnji, Sporazum između BiH i Švicarske o unapređenju i recipročnoj zaštiti investicija, Konvencija o socijalnom osiguranju i amandmani na Konvenciju o socijalnom osiguranju.
Aktuelni demografski podaci
Prema podacima objavljenim polovinom 2017. godine, u Švicarskoj je registrirano 31.089 državljana BiH. Ukupan broj državljana BiH u Švicarskoj, uključujući strance, rezidente i azilante, 31.07.2017. godine.
Generacije migranata
Prva dva vala migranata pristiglih u Švicarsku predstavljaju “gastarbajteri” i njihove porodice. Prvi val, uglavnom ekonomske prirode, datira iz 1960-ih godina prošlog vijeka. Pristup švicarskom tržištu rada bio je uglavnom otvoren za sezonsku imigraciju radnika koji bi proveli po nekoliko mjeseci godišnje u državi.
Broj radnika u direktnoj je vezi sa sporazumom između Švicarske i SFR Jugoslavije, potpisanim 1965. godine, kojim bi se dovela prva potencijalna radna snaga. Broj migranata je ostao nizak uprkos naporima za implementaciju ovog sporazuma. Prema jugoslovenskom popisu iz 1971. godine, samo 1,5% svih jugoslovenskih migranata iz BiH radilo je u Švicarskoj.
Većina ih se preselila da radi u Njemačku (71%) i Austriju (17%). Drugi val datira iz 1980-ih godina 20. vijeka. Slično početnom migracijskom trendu, uglavnom je uključivao nekvalificirane radnike na građevini, u uslužnoj i hotelskoj industriji, agrikulturi i poljoprivredi. Sveukupno, broj osoba iz BiH premašivao je 12.000 ili skoro 20% od ukupnog broja jugoslovenskih imigranata u Švicarskoj. Broj imigranata je narastao na 60.916 u 1980-im godinama. Prema zvaničnim jugoslovenskim statističkim izvorima, ukupno 234.213 državljana BiH, od toga 61% muškaraca, migrirao je u Švicarsku 1991. godine.
Treći val migranta stigao je u Švicarsku između 1992-1994. godine kao migranti usljed sukoba, izbjeglice i azilanti. Švicarski zakon o azilu dopunjen je za ovu populaciju koja se smatrala “izbjeglicama usljed nasilja” (Gewaltflüchtinge). Bio im je dozvoljen ostanak i prema tom istom zakonu “on može biti odobren tokom trajanja općeg rizika, posebno u slučajevima rata, civilnog rata i u situacijama općeg nasilja”.
Poslije 1995. godine, također je bio val onih koji su tražili spajanje sa svojim porodicama. Od 1996. godine pa nadalje, Federalno vijeće Švicarske odlučilo je okončati privremeni kolektivni azil za izbjeglice iz BiH i postaviti rokove za njihov ubrzani povratak. Broj novih aplikacija za azil državljana BiH i dalje je varirao, blizu 1.800 ljudi godišnje između 1996. i 2002., te je spao na niži nivo (150-500 aplikanata) u 2012. godini. Broj izbjeglica iz BiH u Švicarskoj tokom 1992-1995 godine je sljedeći.
