Dijeli se, naime, video na kojemu muškarac mjeri količinu kisika ispod maske, uz tvrdnju da one – “uništavaju”. Preveden je na hrvatski i nepravilno se navodi “OSHO”, umjesto “OSHA” – Occupational Safety and Health Administration, odnosno agencija koja se bavi zaštitom na radu.
Prema mjerenju demonstriranom u videu, a izvedenom uz pomoć OSHA autoriziranog mjerača, razina kisika od 20,5 posto zahvaljujući laganoj, pamučnoj maski vrlo brzo pada na 17,4 posto. OSHA doista preporučuje da se razine kisika ne smiju spuštati ispod razine od 19,5 %, što se u videu koristi kao argument za tvrdnju da je nošenje zaštitne maske opasno po zdravlje.
No navedena se preporuka odnosi na prostorije u kojima radnici borave dok rade. Budući da radnici u takvim prostorijama borave kontinuirano po nekoliko sati, atmosfera s niskim razinama kisika je potencijalno opasna za njih.
To se ne može izjednačiti s korištenjem maski prilikom privremenog boravka u prostoru s više osoba, što je rizik kojemu se izlažu osobe u općoj populaciji i koje mogu ukloniti masku u slučaju nelagode, nakon što napuste takav prostor. Osim toga, OSHA se povodom epidemije Covida-19 izjasnila za nabavku maski za medicinsko osoblje, koje bi već davno bilo “uništeno” kad bi korištenje kirurških maski doista bilo pogubno po zdravlje.
Iako nošenje maske može uzrokovati nelagodu, zbog činjenice da ljudi nisu navikli nositi maske na licu, ni jedna relevantna zdravstvena institucija nije upozorila da one mogu izazvati gušenje, u smislu sniženog unosa kisika i povećanog unosa ugljičnog dioksida.
Pojedini su liječnici odgovarajući na ovakve tvrdnje već odgovorili i to mjerenjem pulsa i razine kisika u krvi dok nose različite maske, ilustrirajući da ne dolazi do osobitih promjena ni nakon pet minuta korištenja, no mit opstaje.
N95 mogu otežati disanje, ali pamučne i kirurške maske – ne
Osim netočne tvrdnje da ograničavaju dotok kisika, širi se i slična dezinformacija prema kojoj nošenje zaštitnih maski može biti štetno za zdravlje jer zbog njih udišemo previše ugljičnog dioksida kojeg izdahnuli. Teza da se ugljični dioksid zadržava u maskama uglavnom je netočna; takva opasnost ne postoji pri korištenju pamučnih i kirurških maski.
“Udisanje prekomjernih količina [ranije izdahnutog] ugljičnog dioksida može biti opasno. Neki se ljudi s postojećim respiratornim bolestima mogu suočiti sa zdravstvenim poteškoćama samo ako dugotrajno koriste uske prianjajuće maske, poput respiratora”, navodi Snopes. Respiratorima se nazivaju maske s filterom poput N95 maski. Snopes zatim navodi i što je netočno.
“Međutim, ljudi koji nose tkaninu ili kirurške maske gotovo da i nisu ni u kakvom riziku od udisanja nezdrave količine ugljičnog dioksida”, napisali su.
Pozivaju se pritom na riječi epidemiologa Abrara Ahmada Chughtaija, profesora sa Škole javnog zdravlja i medicine zajednice Sveučilišta New South Wales u Australiji. On navodi da se trovanje ugljičnim dioksidom ili nedostatak kisika ne mogu dogoditi kod zdravih osoba, jer pamučne i kirurške “ne prianjaju čvrsto uz lice”.
Osobe koje mogu imati teškoće s disanjem ukoliko nose čvrsto prianjajuće maske s filterom, nastavlja, su one s postojećim respiratornim bolestima, poput astme ili kronične opstruktivne bolesti pluća (COPD).
“Rizik od hipoksije je malen jer će (takve osobe) vjerojatno prestati nositi masku u tom slučaju”, dodaje dr. Chughtai.
Maske i CO2
Prema Reutersu, korištenje maski sa sniženim protokom zraka je svakako neuobičajeno u široj javnosti. Oni su razgovarali s predstavnikom američkog Centra za kontrolu bolesti, koji je naveo da se razina CO2 postupno diže unutar maske i da je “uglavnom podnošljiva” za ljude izložene tim količinama:
“Možete imati glavobolju, no najvjerojatnije nećete patiti od simptoma promatranih kod puno većih razina CO2. Maska može postati neudobna iz niza razloga, uključujući osjetljivost osobe na CO2 i tada će osoba biti motivirana da ukloni masku. Nije vjerojatno da će nošenje maske uzrokovati hiperkapniju (zatajenje disanja uzrokovano povećanim razinama CO2 u plućima)”.
To ne znači da se ne nastoji olakšati disanje pod maskama s jakim prianjanjem, poput N95. Inženjer i istraživač sa Sveučilišta Stanford John Xu radi upravo na tome, navodeći kako takve maske mogu smanjiti unos kisika “od 5 do 20%, što je značajno, čak i za zdravu osobu.
“To može uzrokovati vrtoglavicu. Ako nosite masku dovoljno dugo, može oštetiti pluća”, kaže Xu.
Opasna besmislica
PolitiFact je također pisao o “štetnosti” maski. Zaključak je da su maske, iako ne štite u potpunosti od koronavirusa, pogotovo one koje slabo prianjaju, svakako učinkovitije nego da se ne nose nikakve maske.
Virolog Ben Neuman izjavio je za taj portal kako je zagovaranje skidanja maski “opasna besmislica”. Virologinja Angela Rasmussen sa Sveučilišta Columbia navodi kako maske stvaraju “određeni otpor u procesu disanja, što znači da će možda trebati više napora za udisanje, ali neće fizički izmijeniti sastav zraka koji prolazi kroz masku”.
Nadopuna: Zbog jasnoće dodajemo i pojašnjenje mjerenja, o kojemu je pisalo Raskrinkavanje.ba nakon objave našeg teksta. Kako navodi Health Feedback, prikazana metoda mjerenja je obmanjujuća iz sljedećeg razloga: Monitor je izmjerio nivo kisika u izdahnutom zraku, a ne nivo kisika u zraku kojeg bi čovjek udahnuo. Izdahnuti zrak prirodno sadrži manje kisika i više CO2 (16% i 4 %) od zraka u atmosferi (21% i 0,04%). Prikazani uređaj za mjerenje kvalitete zraka (IBRID MX6) namijenjen mjerenjima većih prostora i mehaničke opreme, te isti ne predstavlja medicinski instrument, kakav bi trebalo koristiti ako želimo izmjeriti kisik koji udišemo.
Štoviše, uputstvo za upotrebu ovog uređaja sadrži i upozorenje o pravilnom uzimanju uzorka za mjerenje u skučenim prostorima, što dokazuje da isti nije adekvatan za mjerenje koje je prikazano u videu. OSHA preporučuje nošenje maski na radnom mjestu.