Njemačkoj hitno trebaju medicinske sestre iz inostranstva, a tu situaciju koriste kriminalci u Bosni, piše njemački list Zeit.
Istakli su, zapravo, priču koju je radio magazin Žurnal, čija je novinarka Azra Omerović za samo 17 dana "postala" medicinska sestra. Ona je, prenosi Zeit, u predvorju hotela u Sarajevu predala muškarcu debelu kovertu sa novcem, a zauzvrat je dobila diplomu u plastičnoj foliji, bez da je provela ijedan dan u školi ili čak treningu kako bi postala medicinska sestra. Zeit piše kako je Omerović istraživačka novinarka koja je ovim razotkrila poslove sa izdavanjem lažnih diploma.
Slučaj je to o kome su nedavno brujali svi mediji u našoj zemlji.
Zeit dalje navodi kako u Sarajevu medicinska sestra zarađuje u prosjeku 500 eura nakon tri godine obuke. U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima, mogla bi dobiti 2.635 eura bruto mjesečno kao početnik u karijeri. Međutim, ona mora prvo završiti dvogodišnju prekvalifikaciju, a desetine privatnih medicinskih škola u Bosni su se specijalizirale za takve kurseve.
-U obje zemlje postoji manjak medicinskih sestara. Više od 35.000 ljudi napustilo je Bosnu 2017. godine. Često se mladi brinu za svoju budućnost. Emigracija je pogoršana krizom u Njemačkoj. U međuvremenu, kriminalci su otkrili i tržište za njegu - piše Zeit, ističući riječi Azre Omerović kako je javna tajna da u BiH možete kupiti lažne diplome.
U Njemačkoj nedostaje 30.000 medicinskih sestara u bolnicama i domovima za starije osobe. Da bi se ublažila potreba za njegom u Njemačkoj, postoji sporazum između Federalne agencije za zapošljavanje i Agencije za zapošljavanje BiH, riječ je o projektu koji se zove Triple Win.
Zapošljavaju se i medicinske sestre iz Srbije, Filipina i Tunisa. Naknada za učešće poslodavca košta 5.500 eura. Sestre biraju Triple Win i njemački poslodavac u inostranstvu, a za njih se organizira kurs jezika i obuka. Budući poslodavac plaća avionsku kartu ili autobusku kartu za Njemačku.
Većina medicinskih sestara koje dolaze u Njemačku su iz Bosne i Hercegovine, koja ima četvrtu najvišu stopu nezaposlenosti u Evropi budući da je gotovo svaki peti građanin bez posla.
Da bi više specijalista došlo u Njemačku, savezni ministar zdravlja Jens Spahn želi da pruži finansijsku podršku za obuku u inostranstvu. Prema Spahnu, kvalificirani radnici bi već trebali učiti njemački jezik u svojoj domovini i, u idealnom slučaju, početi raditi na kraju pripravničkog staža. Prema procjenama, do 2030. godine u Njemačkoj će živjeti 3,1 miliona ljudi kojima je potrebna njega, a do 2050. ta brojka bi mogla narasti na četiri miliona.
Zeit navodi da su posebno žene iz jugoistočne Evrope često kvalifikovane putem agencija za obuku, te obavljaju poslove asistenata za njegu, te su zaposlene u domovima za starije osobe ili u ambulantnim službama, sa skraćenim radnim vremenom ili kao slabo plaćeni radnici sa punim radnim vremenom.
Šef agencije iz Bremena koja radi u ovoj oblasti kaže da su svjesni toga da je u BiH moguće kupiti lažne diplome, te pažljivo provjeravaju sve prijave. U manjem broju slučajeva naiđu na lažne diplome, ali, kako ističu, mogu se uspješno nositi sa tim problemom. Često su, kako navode, dokumenti upadljivi kod takvih kandidata, naprimjer, vrijeme prekvalifikacije je prekratko. Također, poslodavci u Njemačkoj pozivaju bolnice u Bosni kako bi provjerili da li je kandidat stvarno završio svoju praksu.
Međutim, skandal sa lažnim diplomama u BiH doveo je do toga da su zdravstvene ustanove u Njemačkoj sada opreznije, te pažljivije provjeravaju diplome uposlenih iz BiH.
Nije poznato koliko ljudi sa lažnim diplomama stvarno radi u njemačkim domovima ili bolnicama. Novinarka Azra Omerović je kazala da ne želi ni da zamisli da je sa svojom lažnom diplomom mogla raditi u njemačkom staračkom domu, gdje bi se brinula za ozbiljno bolesne ljude bez ikakve obuke.
Izvor: Faktor/Zeit