Novembar - vrijeme je za sadnju drveća i voćaka

Privezati sadnice

Jesenja sadnja ima niz prednosti u odnosu na proljetnu, pa je šteta što se kod nas iz pogrešnih navika mnogo više voćki i drveća sadi u proljeće negoli u jesen. Evo nekoliko najvažnijih prednosti jesenje sadnje u odnosu na proljetnu.

U jesen je zemlja još topla, pa se korijen novoposađenih sadnica brže i kvalitetnije prima tako da praktično biljke ne “boluju” nakon presađivanja. Izbor vrsta i sorata je daleko veći u jesen jer sezona prodaje tek počinje, sadnice su jeftinije, jer u njihovu cijenu nisu uračunati troškovi prezimljavanja, posađene sadnice najčešće ne treba zalijevati jer je uobičajeno da dolaze jesenje kiše pa se priroda brine za zalijevanje. U jesen ima mnogo manje poslova u vrtu negoli na proljeće, pa možemo obaviti kvalitetniju sadnju negoli u proljetnoj žurbi.

Poslije sadnje treba lagano pritisnuti zemlju oko posađene sadnice

Nekoliko je i nedostataka. Mlade sadnice su “slatka” zimska hrana glodarima (posebno voćke), pa ih od toga treba pravovremeno zaštititi (ogradom, obavijanjem, repelentima i sl), mrazevi mogu “izbaciti” mlade sadnice pa ih treba blagim nagazivanjem vraćati u tlo.

Dobro razvijen korijen voćke sa vidljivim mjestom kalemljenja (zadebljanje)

Mjesto sadnje - Prije negoli nabavimo sadnice, treba odabrati mjesto sadnje koje po osunčanosti, kvalitetu zemljišta, udaljenosti od objekta i susjeda odgovara toj vrsti drveća. Veoma je važno znati koliko će ta biljka narasti i kako raste. Ne sadimo drveće ispred prozora, jer će ono narasti i blokirati sunce i pogled, a kada već naraste, teška je odluka i šteta posjeći ga.

Kako posaditi drveće? Na mjestu sadnje se iskopa rupa koja može biti okrugla, ali i četverouglata dubine 50-70 cm i širine 0,80-1 metar. Gornji sloj zemlje se stavlja na jednu, a donji na drugu stranu kopane rupe. Prilikom zatrpavanja se radi tako da gornji sloj dođe na dno rupe, a raniji donji sloj na njega. U gornji sloj prilikom zasipanja treba dodati nekoliko lopata zrelog stajnjaka ili 2 litra lumbrihumusa. Okolo sadnice je dobro ostaviti “zdjelu”, udubljenje u koje ćemo zalijevati, kako voda ne bi oticala, već postepeno natapala zonu korijena. Dno jame treba ašovom grubo obraditi i u njega nabiti jedan, dva ili više kolaca (zavisno od veličine sadnica i uslova) uz koje će se sadnica privezati. Sadi se na istu dubinu na kojoj je sadnica rasla u rasadniku ili kontejneru. Kod voćaka treba paziti da kalemljeni dio (zadebljanje na stablu) ostane iznad zemlje kao što je bio i ranije. Iza sadnje treba obavezno nagaziti tlo okolo sadnice i zaliti da voda “povuče” zemlju na korijen i da se istisne zrak, kako se korijen ne bi sušio.

Starije voćke i sadnice obavezno se presađuju sa korijenovom balom

Grmlje i sadnice ruža se sade na sličan način, s tim da se kopaju jame 40 x 40 cm, ali im ne treba kolac.

Koje sadnice kupovati - Kupujmo i sadimo mlade sadnice uzgojene u našim rasadnicima. Ne budimo nestrpljivi. Mlađe sadnice jesu manje, ali imaju jači potencijal rasta, lakše se primaju i brže napreduju. Moja je izreka “Uvijek momak starca stigne”, što važi i kod biljaka. Starije biljke, kao i stariji ljudi se teže adaptiraju, tako da je, u to sam se uvjerila u praksi, bolje saditi male i mlade biljke. Kod sadnje urbanog drveća su poželjne veće i jače sadnice drveća, ali tu važi i drugačija tehnologija. Korisno je posađeno drvo zastrijeti odstajalom šumskom korom ili usitnjenim drvenim otpacima (woodchips).

Autohtone vrste

Vrijeme je i za pošumljavanje. U pošumljavanju se također koriste mlade i zdrave sadnice autohtonih vrsta drveća uzgojene u našim rasadnicima.

Pošumljavanje - plemenita aktivnost mladih

Pošumljavanje mladim sadnicama smrče

Zaključak - Sadnja drveća, voćaka i pošumljavanje su plemenita djela. To se ne radi samo za sebe već i za okolinu i buduće generacije. Nema tako visoke ograde iz koje neće proviriti krošnja drveća na radost i korist svih koji tu žive ili tuda prolaze. Moju sadnju drveća doživljavam kao praznik - crveno slovo u kalendaru - jer drveće je, kako kaže pjesnik, “blagodarno pa će da nagradi tebe ili druga tvog” ne samo jedne godine već godinama, pa i stoljećima.

Nabavimo čizme, toplu odjeću, sadnice, kolce i oštar alat i posadimo svoje drvo već ove jeseni, pa ćemo biti bogatiji za jedno novo iskustvo i plemenitiji zbog učinjenog dobrog djela po kojemu ćemo biti zapamćeni.

Kada bi svaki stanovnik planete Zemlje posadio samo jedno drvo, nivo ugljičnog dioksida bi se smanjio za šest posto u odnosu na sadašnji. Evo prilike da već ove jeseni učinimo nešto za planetu Zemlju.