Slučaj žene, kojoj je jezik izgledao kao da je odlakavio nakon kure antibiotika protiv infekcije, opisan je u časopisu New England Journal of Medicine.
Radi se o privremenom stanju poznatom kao “crni dlakavi jezik” uzrokovanom nakupinama bakterija i gljivica. Poremećaj nastaje zbog nedostatka stimulacije površine jezika što dovodi do nakupljanja i gomilanja keratina, a to je savršena podloga za razmnožavanje bakterija.
Osim antibiotika, pojavu ovog poremećaja znaju uzrokovati loša oralna higijena, dehidracija, pušenje, alkohol, liječenje radijacijom područje glave i vrata, neke bolesti, konzumiranje samo mekane hrane zbog nedostatka zuba itd.
Žena, koju je pogled na jezik jednog jutra prestravio, imala je 55 godina, a antibiotike je dobila nakon što su joj obje noge povrijeđene u automobilskoj nesreći. Povrede su rezultirale infekcijom te su joj doktori prepisali Minocyclin.
Sedmicu dana kasnije osjetila je mučninu, imala čudan okus u ustima i ugledala crnu mrlju na jeziku, izgledao je kao da je odlakavio. Doktori su posumnjali na antibiotik. Odmah su ga zamijenili drugim lijekom. Nakon četiri sedmice sve se vratilo u normalu, jezik joj je opet poprimio normalnu boju.
Kod ovog stanja jezik nije uvijek crne boje, ponekad poprimi smeđu, bijelu, zelenu ili ružičastu boju (ovisno o tome šta je neko stavljao u usta). Osjećaj na jeziku zna biti kao žarenje i škakljanje nagomilanih naslaga i bakterija na njemu. U ustima se pojavi čudan, metalni okus.
Stručnjaci procjenjuju da oko 13 posto ljudi iskusi ovaj poremećaj. Naglašavaju važnost redovitog održavanja oralne higijene i povremenog pranja jezika četkicom.
Istraživači sa Univerziteta u Amsterdamu testirali su četiri vrste antibiotika na 66 zdravih dobrovoljaca. Uzeli su im uzorke stolice i sline prije i nakon uzimanja lijekova.
Antibiotike ne treba uzimati osim u slučaju krajnje nužde jer tijelu više štete nego što koriste.
U slučaju infekcije će pomoći da ozdravite, ali za sobom će ostaviti puno posljedica. To potvrđuje i ovo istraživanje Univerzitet Amsterdam. Istraživači su dobrovoljcima uzimali uzorke stolice i sline prije te neposredno nakon pijenja antibiotika.
Potom su uzorke uzeli i nakon mjesec dana, dva mjeseca, četiri i 12. Iskušali su četiri vrste antibiotika (clindamycin, ciprofloxacin, minocycline i amoxicillin), i kod svih se poremetila raznolikost mikroorganizama u crijevima. Međutim, situacija s mikrobima u ustima nije bila problematična, oporavili su se brzo. U nekim slučajevima za tjedan dana.
Zaključili su da antibiotici mijenjaju sastav i raznolikost crijevnih mikroba mjesecima nakon uzimanja, a u nekim slučajevima i godinu dana (kod onih koji su uzimali ciprofloksacin). To može otvoriti put opasnim patogenim bakterijama uključujući potencijalno smrtonosnoj Clostridium difficile.
Promjena u raznolikosti bakterija može poremetiti imunološki sustav i probavu. Također, otkrili su da clindamycin uništava mikroorganizme koji proizvode butirat – masnu kiselinu koja smanjuje rizik od nastanka upala i tumora te ima zaštitni učinak na zdravlje probavnog sustava, prenosi Food Matters.
IZVOR: 24sata