Blitva (Beta vulgaris var cicla) je izuzetno korisna povrtlarska biljka, rodica je špintu i uzgaja se zbog izuzetno hranljivog lišća. Ima široke i krupne mesnate listove u obliku raščupanihglavica ili rozeta sa vrlo malom stabljikom. Priprema se slično kao špinat, npr. kuhana i pomiješana sa krompirom i začinjena uljem. Dok je sasvim mlada može da se priprema i kao salata. Izuzetno je prikladna za punjenje i savijanje sarmica u raznim kombinacijama.
Bogata vitaminima
Blitva je izuzetno djelotvorna za podizanje imuniteta, a predstavlja i savršeni diuretik. Spada u niskokalorične namirnice, kao i svo lisnato povrće. Smatra se idealnom namirnicom za održavanje tjelesne težine. Izuzetno je bogata vitaminom C, ali i B, kao i karotinom. Također sadrži i magnezijum, željezo, kalijum, mangan, kalcijum, a posjeduje i zavidnu količinu ugljikohidrata, proteina, celuloze i biljnih ulja.
Odlična za probavu
Celulozna vlakna su važna jer za sebe vezuju višak vode i otrovne sastojke, ubrzavaju prolaz hrane kroz crijeva i otklanjaju tegobe prilikom varenja.
Dobra za krv, mozak i kosti
Blitva je izuzetno dobra za otklanjanje nervoze i jačanje koncentracije. Osim toga, jača krv djelujući na stvaranje crvenih krvnih zrnaca, jača kosti i štiti kompletnu sluzokožu tijela.
Blitva je antibiotik
U narodnoj medicini listovi blitve koriste se za oblaganje rana, a čorbice od blitve se daju onima koji boluju od upale bešike i bubrega. Kuhana blitva sa nasjeckanim bijelim lukom koristi se kao antibiotik, a ako se doda i peršun, pospješuje izlučivanje mokraće i čisti krv.
Dobra za oči
Karakteristični sastojci blitve su i lutein i zeaksantin, koje često nazivaju i vitaminima za oči. Oni spadaju u grupu karotenoida i povoljno djeluju na mrežnjaču oka, sprječavajući makularnu degeneraciju, koja je, inače, povezana sa starenjem, a u svijetu najčešći uzrok sljepila. Istovremeno, čuvaju i ćelije epitela koji je odgovoran za dobar vid.