Divlje su šparoge kod nas osobito tražene i skupe do Uskrsa. Skupoći ranih ožujskih divljih šparoga najlakše doskočimo tako što su nam u jelima šparoge više ukras i začin nego namirnica. Srećom, i u malim količinima šparoge su nam i vidljive i zamjetne okusom, pa i mirisom. Upravo je omlet dobar takav primjer.
Kultna fritaja
Istrijani, majstori omleta, odnosno fritaja standardnu fritaju rade od skupih, optimalno iskorištenih namirnica. Prava ranoproljetna fritaja ona je od šparoga i pršuta. Šparoge, osobito one svježe ubrane, i u malim količinama, primijetili smo, vidljive su i zamjetne. Što se pršuta tiče, u fritaju naravno ne idu cijele fete, nego komadići uz kost koji su preostali kada se narežu velike fete. U boljim mesnicama mesari prodaju komadiće takvog pršuta po zamjetno prihvatljivijim cijenama od onog za fete.
Istra - Split -Dubrovnik
Ova ekonomična poveznica divljih šparoga i pršuta izvrsna je u fritajama, no još je ukusnija u tjestenini. U Istri uz pljukance, u Dalmaciji uz njoke. Splićani, pak, u ranim uskrsnm šparogama najranije uživaju tako što ih kratko obare, ukrase četvrtinama tvrdo kuhanih jaja i obilno zaliju maslinovim uljem. Na dubrovačkim stolovima taj se divni vizualni ugođaj postiže na sličan način, ali drugom samoniklom jestivom divotom, žućenicom. Radi se o divljoj cikoriji, u narodu poznatoj po brojnim nazivima. Grlić navodi čak 13 narodnih imena za cikoriju. Među njima su najzanimljiviji vodopija, konjogriz, ženetrga i zmijina trava. U svakom su slučaju Dubrovčani s razlogom uzdigli ovu samoniklu jestivu biljku do kultnog statusa.
Taj način vrhunskih jednostavnih proljetnih užitaka od svježeg mladog povrća, sirovog, kratko obarenog ili preprženog savršena je blagdanska atrakcija za oči i nepce.
Fritaja sa šparogama i pancetom
Francuzi, osobito oni iz Alzasa, kraj posta i odricanja za uskrsnim su stolom nadoknađivali obilnim omletima. Uz obveznu slaninu i kobasice, u tavu bi se izdašno utrpalo svašta ukusno i omlet se pretvarao u središnje blagdansko jelo.
