Sat kraće sna može uzrokovati tromost, a to utječe na produktivnost u školi i na poslu
U noći sa subote na nedjelju 31. marta počinje ljetno računanje vremena, kada se kazaljke na satu pomijeraju 60 minuta unaprijed (kazaljka sa dva sata pomijera se na tri sata).
Prelazak na ljetno računanje vremena i to koliko sat manje sna utječe na fizičko i psihičko zdravlje ljudi već duže vrijeme tema je brojnih međunarodnih studija.
Do sada provedena istraživanja pokazala su da poremećen san može doprinijeti povišenom krvnom pritisku i lošem mentalnom zdravlju, a oba simptoma predstavljaju glavne uzročnike srčanog i moždanog udara.
Nekim studijama utvrđeno je da se prvog ponedjeljka, nakon pomicanja sata, povećavaju šanse za srčani udar za 25 posto. Tokom tog razdoblja starije osobe, te oni koji boluju od karcinoma, imaju najveći rizik od kardiovaskularnih oboljenja.
Poremećen san može doprinijeti i povišenom pritisku te lošem mentalnom zdravlju, a oba simptoma predstavljaju glavne uzročnike srčanog i moždanog udara.
Posebno teško na ustajanje sat ranije navikavaju se tinejdžeri, a studija iz 2015. godine pokazalo je da ljetno računanje vremena kod ove populacije uzrokuje neispavanost, odgođene reakcije i smanjenu koncentraciju.
Manjak sna povezan je i sa lošom produktivnošću na poslu, oslabljenom koncentracijom radnika, glavoboljom, razdražljivošću, ali i povećanjem broja saobraćajnih nesreća u danima nakon prelaska na ljetno računanje vremena.
Macić-Džanković: Bit će potrebno sedam dana adaptacije
Prema riječima prof. dr. Amre Macić-Džanković, specijaliste interne medicine i subspecijaliste kardiologa, naše tijelo dok miruje tokom noći luči hormon melatonin, čije remećenje utječe na zdravlje, naročito kardiovaskularnog sistema.
- Znamo da je svakome potrebno šest do osam sati sna, zavisno od životne dobi, ali to je neka optimalna granica, i nije dobro ni manje i više od toga spavati. Međutim, kada čovjeku "ukradete" sat sna, na šta se teško navikavaju i djeca i stariji, to ponekad može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme – napominje Macić-Džanković.Kao posljedica prelaska na ljetno računanje vremena, kako kaže kardiologinja, moguće je da će se kod nekih javiti i skok krvog pritiska.
- Dinamika posla i života u narednih sedam dana sigurno će gubiti na kvaliteti zbog tog sata manje sna, a to će naročito biti evidentno kod onih koji duže putuju do posla, pa zbog toga moraju ranije ustajati, a naročito kod male djece koja su navikla u isto vrijeme ići na spavanje i ustajati. Očekivati je da će mnogi u narednih desetak dana osjećati više stresa nego uobičajno - naglašava Macić-Džanković.
Kao problem navela je i cirkadijalni ritam lučenja hormona, prije svega nadbubrežne žlijezde.
- Poznato nam je da se kortizol najviše luči ujutro, a on upravlja metabolizmom šećera i minerala, dominatno natrija i kalija, koji su veoma važni za rad mišića, ali i srca. To znači da sat kraće sna može uzrokovati tromost i usporenost, što se direktno odražava na produktivnost u školi i na poslu – objašnjava Macić-Džanković.
Kako bi što lakše prebrodili prelazak na ljetno računanje vremena naša sagovornica savjetuje da se tokom prve sedmice odlazi ranije na spavanje, unosi više zdravih tečnosti u organizam, poput izvorske vode i svježe cijeđenih sokova, te više boravi u prirodi.
- U ovim danima potrebno nam je više pozitivne energije i što češćeg boravka na otvorenom, naročito tokom sunčanog vremena. Hroničnim bolesnicima savjetovala bih da uzimanje terapije prilagode svojim potrebama, dakle, da uzimaju lijek pola sata prije termina kojeg su se do sada pridržavali. Naš organizam inače, ne trpi nikakve nagle promjene. Ovo nije fiziološka promjena, nije zakon prirode, nego nešto što je čovjek sam sebi nametnuo. Zato je i preporučljivo lagano se navikavati na novu satnicu – savjetuje Macić-Džanković.
Prelazak iz zime na proljeće inače je najteži period za čovjeka, kada bi, kako kažu ljekari, trebalo više povesti računa o tome kakve nam signale šalje organizam.
- Proljeće je, sve se budi, pa i naš organizam. Ovo je period kada se dešavaju nagle promjene vremena, sve je više polena u zraku koji šteti alergičnim osobama, javljaju se razne viroze, pogoršavaju hronične bolesti, naročito kardiovaskularne, ali i sistemske bolesti koje su bile pritajene u organizmu, a proljeće je vrijeme kada se najčešće bude - kaže Macić-Džanković.