Da li ste znali za ovo bogastvo koprive

Kopriva je ljekovita biljka koja ima jako široku primjenu u svakodnevnoj kozmetici, prehrani i povrtlarstvu.

Dobra stvar je to što je ova korisna biljka jedna od najrasprostranjenijih ljekovitih biljaka koja raste u izobilju po našim šumama, gustišima i poljima, a u pripravcima se koriste njeni listovi kao i korijen. Dakle, gotovo je svatko može nabaviti i iskoristiti vitamine i minerale koje sadrži: uz bogatstvo kalcija, magnezija i fosfora tu se nalaze vitamini B2, B5, K, C te provitamin A.

Osim što se može primijeniti u kozmetičkim pripravcima poput krema, šampona i sl., može se piti kao čaj, ali i upotrijebiti u svakodnevnoj izhrani (savijače, variva, juhe, salate i dr.) jer potiče rad organa za probavu: jetre, gušterače, smanjuje bolove u želucu, ali je odlična i za čišćenje krvi, pomaže u lučenju vode iz organizma, jača imunitet, ubrzava metabolizam, pomaže kod migrene itd.

Kako kopriva pomaže u vrtu
Kopriva u vrtlarstavu ima izuzetno široku primjenu jer jača otpornost biljaka te pomaže u borbi protiv nametnika, koristi se i kao tekuće gnojivo za rast biljaka i stvaranje klorofila te za privlačenje glista u vrt. Gnojivo od koprive bogato je dušikom koji je prijeko potreban za zdrav i uspješan vrt, ali vodite računa da ga ne koristite u uzgoju graha, graška, luka i češnjaka jer ga ove biljke ne vole.

Uzgoj koprive
Sjeme koprive sije se u proljeće, a ako imate razvijeni korijen koprive možete i njega posaditi odmah u zemlju. Na žalost kopriva se često kod nas smatra korovom, posebno ukoliko niste upoznati s njezinim pozitivnim stranama i svojstvima. Sadnjom koprive u vrtu pomoći ćete mu jer će kukci poput crne muhe, mrkvine mušice i lisnih uši rado koristiti upravo nju kao izvor svoje hrane umjesto vašeg nasada.

Ako je posadite, možete biti sigurni da će vam lako uspjeti jer ne pati od nekih nametnika, bolesti niti štetnika.  Što se tla tiče, nije baš zahtjevna, ali ipak najbolje uspijeva na humusom obogaćenom tlu, a ne odgovaraju joj teška i vlažna tla te prisutnost višegodišnjih korova.

Berba koprive
Kopriva se bere u rano proljeće i to tako da joj se odstrane listovi koji se dalje koriste u kuhinji kao povrće, za čaj ili kod brojnih pripravaka za ljepotu. Obratite pažnju da berete samo one mlade i svježe listove, a prilikom berbe zaštitite ruke rukavicama kako se ne bi opekli.

Sušenje listova i korijena
Možete osušiti listove kopriva prirodno, na suncu. Stavite ih na sunce dok ne povenu, a zatim ih dosušite u zaštićenom i prozračenom prostoru s tim da vodite računa da ih redovito okrećete. Osim prirodnog načina, može se sušiti i u sušionicama na kontroliranoj temperaturi prvih 2 sata na 60 °C te potom na 50 °C. Sušenje korijena neće biti uspješno prirodnim načinom pa bi to trebali raditi u sušionicama, i to zato što se korijen vadi tijekom jeseni kad je zrak poprilično vlažan.

Ove web stranice koriste kolačiće kako bi poboljšale Vaše korisničko iskustvo i vodile analitiku o posjećenosti.
Saznaj više...

U redu Izbriši kolačiće