Nakon objavljivanja "Panamskih dokumenata" neka državna tužilaštva povela su istrage. Kritičari smatraju kako se radi o medijskoj halabuci u duhu izreke: "Tresla se gora, rodio se miš!".
Novinari bi rado objavili neka imena vlasnika fiktivnih tvrtki, onih koje se sastoje od jednog poštanskog sandučića. Ali nisu imali dokaze za konkretne ilegalne radnje.
To je i predmet kritike od strane odvjetnika, financijskih stručnjaka i ljudi iz medija. U stručnom magazinu Meedia objavljeno je na primjer kako se radi o "upitnim rezultatima" novinarskih istraživanja.
(Ne)Objektivno novinarstvo
Financijski ekspert Dirk Müller u razgovoru za Deutsche Welle kaže: "Decenijama znamo kako postoje fiktivne tvrtke. Znamo i kako je Panama, kao tipičan primjer, sjedište takvih tvrtki. Gdje je tu onda iznenađenje?"
Müller dovodi u pitanje "veliki skandal" i postavlja odlučujuće pitanje: "Istinski zanimljivo pitanje je tko nije na listi a ne tko jeste."Upada u oči kako se radi o imenima iz regije i zemalja, koje stoje na "politički drugoj strani", o osobama iz Kine, Rusije, arapskog svijeta. "Ali, gdje su velika imena iz Amerike? Jesu li dokumenti, prije objavljivanja, optimirani uklanjanjem nekih imena?
Objektivno novinarstvo?
Müllera zabrinjava i što je Međunarodni konzorcij za istraživačko novinarstvo - ICIJ ("International Consortium of Investigative Journalists"), koji je uključen u cijelu priču oko Panamskih dokumenata, preko američke neprofitne organizacije Center for Public Integrity financiran između ostalog i od strane Sorošove Open Society Foundation. "Ova skupina je u prošlosti uvijek bila predmet razgovora zbog jednostranog izvještavanja ali i zato što je slijedila političke interese", rekao je Müller. Organizacija novinara je i sama priznala kako je filtrirala samo ona imena, koja stoje na listi sankcija UN-a. Müller se dakle pita "Zašto se ciljano sortiraju određeni ljudi? Zašto se ne uzimaju u obzir svi? Zašto postoji interes da se Putin, čije se ime uopće ne pojavljuje, dovodi u svezu sa Panamskim dokumentima?
Za ovo se veže i Craig Murray. Bivši britanski veleposlanik u Uzbekistanu u izjavi skupine novinara koja je istraživala ova dokumenta kako će dosta materijala ostati povjerljivo vidi "diplomatsku licemjernost".
"Mnogo buke ni oko čega!". To je ono čega se plaši austrijski ministar financija Hans Jörg Schelling, ukazujući kako postojanje fiktivnih tvrtki ne spada automatski u organizovani kriminal. Mjere koje su porezno legalne ne smiju se miješati s kriminalnim radnjama", kaže Schelling.
Veće porezne oaze su u srcu Europe i SAD-a
I optužbe panamske vlade kako se radi o ciljanom klevetanju i ocrnjavanju zemlje utoliko su razumljive što u samoj Europi i dalje postoje porezne oaze, na koje bi se moralo gledati kritički. Luksemburg, Irska, Malta, Kanarski otoci (Jersey) ili Nizozemska privlače klijente ogromnim poreznim povlasticama. Isto važi i za američke države Delaware, Nevadu i Wyoming, što možda i može poslužiti za objašnjenje zbog čega poznati Amerikanci nisu toliko nazočni u panamskim fiktivnim tvrtkama.
I Michael Fuchs, zastupnik i zamjenik šefa kluba zastupnika CDU/CSU u Bundestagu upozorio je na opasnost od "ishitrenog skandaliziranja". Predsjednik Saveza poreznih platiša Reiner Holznagel je istakao kako posjedovanje prividne tvrtke, koja se sastoji od jednog poštanskog sandučića, nije kažnjivo.
Članovi skupine novinara koja je istraživala Panamske dokumente su i sami naglasili kako najprije važi načelo po kojem su svi nevini dok im se ne dokaže krivica. Odvjetnik njemačkog vozača Formule 1 Nice Rosberga priopćio je kako razlog postojanja tvrtki - ne samo u Panami već i na britanskim Djevičanskim otocima - leži isključivo u pitanjima pravnog jamstva i pravne odgovornosti za tvrtku." Po riječima Rosbergovog odvjetnika tu nije riječ o poreznim pitanjima već o tomu da se međunarodno djeluje. Rosberg živi u Monaku i tamo je obvezan plaćati porez.
Nema skandala bez dokaza
Mnoge banke ne osporavaju svoje sudjelovanje u posredovanju tzv. offshore-koncepata. Njemačka banka - Deutsche Bank i Hamburška privatna banka Berenberg potvrdili su poslovanje s fiktivnim tvrtkama i naglasili kako je to u skladu sa zakonom. "Gdje je tu skandal?", pitaju se bankari koji kažu da neće više davati takve sporne usluge.
Trenutačno se "skandal" s Panamskim dokumentima, kako se čini, sastoji samo od navodnih kriminalnih aktivnosti fiktivnih tvrtki. Još ništa međutim nije dokazano. Stoga kritičari ovih otkrića postavljaju pitanje, štao novinari dalje namjeravaju poduzeti. Iz redova Saveza za istraživačko novinarstvo se u intervjuima moglo čuti kako je glavna zadaća novinara bila samo objavjivanje podataka. A da je sve ostalo stvar državnih tužiteljstava i poreznih institucija.
A oni moraju, kaže Carl Dolan, direktor EU-ureda organizacije za borbu protiv korupcije "Transparency International", imati dobre dokaze. Pronaći takve dokaze bi moglo uspjeti samo u izuzetno rijetkim slučajevima, izjavio je Dolan za Euronews.
Odvjetnički ured Mossack Fonseca, koji se dovodi u svezu s Panamskim dokumentima, kaže kako može dokazati da fiktivne tvrtke, osnovane uz njeno posredstvo, nisu korištene za utaju poreza, pranje novca ili druge kriminalne svrhe. Ako većini vlasnika fiktivnih tvrtki uspije dokazati kako nisu obavljali nikakve ilegalne poslove, već samo nemoralno izbjegavali platiti porez, onda objavljivanje Panamskih dokumenata neće imati naknadne posljedice, kažu financijski eksperti vodećih odvjetničkinh ureda , specijaliziranih za porezna pitanja.
Istinski je skandal u dvostrukom moralu međunarodne politike, koja se ne bori odlučno protiv poreznih oaza.
DW/Dnevnik.ba