U uvodnom obraćanju, predsjednica udruženja prim. dr. Branka Antić –Štauber, naglasila je da se seksualno nasilje u ratu odnosi na svaki oblik seksualnog nasilja proveden protiv žena, muškaraca, djevojčica ili dječaka, koje je između ostalog bilo prisutno i u BiH za vrijeme rata. Dr. Antić je kazala kako udruženje iz Tuzle već više od 20 godina radi s problemima žena koje su proživjele različite torture i nasilja u ratu, među kojim je zlostavljanje i silovanje, a u središtu njihovog zanimanja su i prognanici i povratnici. Ističe kako udruženje svoj rad na rehabilitaciji i model koji koristi, zasniva na psiho socijalnoj, medicinskoj, pravnoj i ekonomskoj podršci, s tim da smatraju kako su preventivni programi poprilično zanemareni i ne nalaze podršku u društvu. –„Osobe koje su preživjele seksualno nasilje su marginalizirane i Stigma je najveća prepreka za kvalitetu njihova života koja se svjesno ili nesvjesno manifestira obilježavanjem osobe kao drugačije. Projekt sa UNFPA, radimo sa 6 lokalnih zajednica u FBiH, a jedna od tih je i Orašje, jer smatramo da ovdje postoje vrlo dobri kapaciteti da prihvate edukacije ovog tipa. Govorimo o trans generacijskom prijenosu i o tome koliko djeca danas imaju problema s onim što se dogodilo njihovim roditeljima. Smatramo da prevencija i edukacija, te rad sa institucijama i mladim ljudima može u značajnoj mjeri pomoći oporavku, kako samih žrtava i preživjelih, tako i njihovih obitelji i društva u cjelini“, naglasila je dr. Branka Antić –Štauber.
Samid Šarenkapić iz populacijskog fonda UN ističe kako se Fond u zadnjih osam godina fokusira na izgradnju kapaciteta pružatelja javnih usluga da pruže neophodnu brigu osobama koje su preživjele nasilje u ratu, ali i da zaustavi transfer traume koji postoji kod preživjelih, na njihove obitelji ili zajednice. –„Populacijski fond u suradnji s partnerima iz civilnog društva u 12 lokalnih zajednica u BiH radi na izgradnji mreže povjerenja koja uvezuje pružatelje usluga s lokalnim akterima kako bi stvorili efikasniji načini pristupanja uslugama i pravima koja im po zakonu pripadaju“, rekao je Šarenkapić i dodao, -„Činjenica da smo danas u Orašju imali predstavnike javnih institucija i udruženja, govori da lokalna zajednica razumije potrebe preživjelih i da je spremna pružiti podršku“.
Kada je riječ o izvještavanju o seksualnom zlostavljanju u ratu, istaknuto je da taj segment treba promatrati iz perspektive slobode izražavanja, ali i iz ugla medijskih sloboda. Seksualno nasilje je jako škakljiva tema i mediji su često ti koji su osnaživali negativne stereotipe i predrasude koje postoje o seksualnom nasilju. –„ Mediji su ključna stavka za bilo kakav društveni problem, jer su u poziciji da usmjeravaju javnost, javni stav i diskusiju spram ovih pitanja. Nakon razgovora u Orašju očekujemo od lokalne zajednice da shvati da postoje preživjeli u svakoj zajednici koji još uvijek imaju neispunjene potrebe i da se svi moramo umrežiti u pružanju cjelovite podrške. Mediji će tu imati ključnu ulogu, a način na koji budu razgovarali o ovoj temi u mnogome će oblikovati stav lokalne zajednice o ovom problemu“, poručio je Samid Šarenkapić nakon sastanka u Orašju.