Podigli su ih župljani tako visoke da ih svakodnevno podsjećaju na Oca koji je na nebesima, na dužnost klanjanja njegovoj veličini i zahvaljivanja njegovoj dobroti – ovim je riječima opisan samostan na Raščici u Tolisi prije nekoliko desetljeća u emisiji radija Vatikan. I danas zidine ovoga samostana čuvaju bogatu arhivsku građu i kulturno blago.
“Crkva je i danas aktivna – župljani vrlo rado dolaze i pohađaju crkvu, Boga slave i Gospu časte. Još uvijek su, po toj vjeri, nasljednici onih starih koji su u vrijeme fra Martina Nedića s ljubavlju izgradili prije 150 godina ovako velebnu crkvu, koju mi volimo nazivati Posavskom katedralom”, izjavio je fra Perica Martinović.
Neki franjevci pak ističu kako je početak kršćanstva u ovim posavskim krajevima još velika zagonetka. Kažu – vjerovatno se nikada neće ni saznati tko je, kada i kojim putem zapravo kršćanstvo prenio u Posavinu. Ipak, kulturno-povijesna vrijednost seže stoljećima unazad, a dragocjenosti se čuvaju pohranjene u Vratima Bosne i u raznovrsnom fonu knjiga.
“Mi jedino imamo kontinuitet državnosti Bosne i Hercegovine, mi fratri, koji smo ostali od onih početaka Bosanskoga kraljevstva do današnjega dana. Mijenjali su se sistemi, vlasti i vladari, a mi smo ostali. Kad vidiš jednog fratra, znaj da je to starost Bosne i Hercegovine i kraljevstva 800 godina”, ocijenio je fra Nikola Bošnjak.
A baš poput mnogih franjevaca, tako i fra Marko Oršolić njeguje kulturu međureligijskoga dijaloga, uzajamnog poštivanja i očuvanja multikutluralnosti. I u zidovima njegove sobe ispisana je bosanskohercegovačka pluralnost i uvažavanje različitosti.
“Prije svega su važna ljudska prava, a iz ljudskih prava izvodi se pravo na vjeru i naciju. A oni počnu sa nacijom pa onda izvode ljudska prava. To je naopačke i tako su ove nacionalne ideologije započele 90-ih godina, a to je potpuno krivo. Recimo, u našem Ustavu je krivo da mi imamo tri jezika. Koja tri jezika?”
Suprotno ideologijama koje šire netrpeljivost i nejaednakost, bosanski nas franjevci vraćaju idejama međusobnog uvažavanja i razumijevanja.
U službi ljudima i prirodi. Baš poput Franje Asiškog.