Stručnjaci iz oblasti saobraćaja slažu se da se ovaj problem mora na neki način što prije riješiti, jer pored finansijskog aspekta zbog neplaćenih kazni, tu je još veći - ugrožena je bezbjednost na putevima, posebno tokom ljeta, kad je i sve više vozača sa stranim tablicama.
"Inicijativa je postojala, ali usljed zakonskih ograničenja u nadležnosti Granične policije BiH u sankcionisanju prekršaja iz oblasti bezbjednosti saobraćaja, nije uspostavljen u našoj zemlji", potvrdili su za "Nezavisne" u Graničnoj policiji BiH.
Naglasili su da Granična policija BiH, u skladu sa Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, nije organ nadležan za sankcionisanje prekršaja iz oblasti bezbjednosti saobraćaja.
"Kada nadležni organi za kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima u BiH vozačima s inostranom vozačkom dozvolom izreknu zabranu upravljanja vozilom, o tome, između ostalih, obavještavaju i Graničnu policiju", ističu u Graničnoj policiji.
Kako navode, u hitnim slučajevima Granična policija može zadržati vozača, počinioca prekršaja, kao i vozilo na graničnom prelazu do, kako ističu, dolaska pripadnika ministarstava unutrašnjih poslova nadležnih za kontrolu regulisanja saobraćaja.
Ševal Kovačević, ovlašteni sudski vještak za saobraćaj i saobraćajni inženjer, navodi da je cifra finansijskog gubitka po osnovu nenaplaćenih kazni od vozača automobila stranih registracija pozamašna.
"Ako uzmemo u obzir da su u ljetnom periodu 20-30 odsto automobili iz dijaspore, rekao bih da je gubitak za nesankcionisanje takvih prekršaja između sedam i deset miliona KM godišnje", ističe Kovačević.
Prema njegovim riječima, rješenje ovog problema je u upisu BiH u Centralni registar automobila u Njemačkoj za Evropu.
"To što se ne kažnjavaju strani vozači je s jedne strane ekonomski gubitak, a sa druge strane takvi vozači se 'oslobode' prilikom prolaska pored fiksnih kamera, a onda povećavaju brzinu i ugrožavaju bezbjednost saobraćaja", pojašnjava Kovačević za "Nezavisne".
Prema njegovim riječima, nije dovoljno to što je BiH dio samo difuznog registra u Lionu, gdje su, kako kaže, upisana samo ona vozila koja su predmet kriminala, potjera ili potraga, nego je, smatra, neophodno da zemlja što prije postane dio Centralnog registra automobila u Njemačkoj.
Milenko Jaćimović, predsjednik Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja RS, rekao je da postoji baza podataka u kojoj su zabilježeni vozači koje je saobraćajni policajac zaustavio i koji su nakon toga sankcionisani.
"Postojeća baza je prilično manjkava i nije najbolje rješenje jer ona ne uključuje one vozače koje službeno lice nikad nije kaznilo", istakao je Jaćimović.
Kako je i ranije pisano, vozač automobila stranih registarskih oznaka može biti kažnjen za prekršaj koji su zabilježili stacionarni i mobilni radarski sistemi ukoliko se kontrolom utvrdi da je tim vozilom ranije počinjen prekršaj.
Jaćimović ističe da je pitanje da li bi pristupanje BiH Centralnom registru automobila u Njemačkoj uopšte bilo moguće.
"Pitanje je koliko je to moguće i koliko je u skladu sa zakonima i propisima EU", naglasio je Jaćimović.
Kako navodi, kada su u pitanju naši automobili u inostranstvu, mnogo je, ističe, lakše da se kazne naši vozači jer su sistemi u EU i svijetu mnogo bolje uvezani s carinskim terminalima.