Ruski predsjednik Vladimir Putin želi podići dobnu granicu za penzionisanje, na 60 za žene i 65 za muškarce. U zemlji gdje muškarci u prosjeku žive 66 godina, to nije dobro primljeno.
Marina Nikolajeva (53) izgubila je posao prošle godine i ne može pronaći novo radno mjesto jer poslodavci preferiraju mlađe.
"Ne žele me uzeti zbog mojih godina", ističe žena koja bi prema postojećim zakonima trebala u penziju za dvije godine. Ali sada vlada to želi promijeniti.
Nikolajeva kaže kako je "kategorički protiv" podizanja dobne granice.
"Imam mnogo prijatelja i nitko ne kaže da je za to".
Mnogi Rusi protive se državnom planu da se podigne dob za umirovljenje za barem pet godina. Predsjednik Vladimir Putin zagovarao je tu mjeru nedavno na televiziji, ali je priznao da je "neugodna".
Penzioni sistem pod pritiskom
Ruski čelnik ima 65 godina i smatra da se granica za žene treba podići na 60, a za muškarce na 65 godina jer se Rusija nosi s "ozbiljnim demografskim problemima", a penzioni sistem je pod sve većim pritiskom.
Pošto je očekivana životna dob za Ruse 66 godina, očekuje se da njih 43 posto neće doživjeti penziju podigne li se prag. Ruskinjama je očekivana životna dob 77 godina.
Samo je jedna osoba koja je razgovarala s agencijom dpa podržala podizanje dobne granice za umirovljenje.
Vladimir Nikolajevič, 57-godišnji ekonomist, smatra kako bi mu to omogućilo da radi dulje i zaradi više nego što bi mu iznosila penzija, jer su radnici često primorani otići u penziju čim dosegnu zakonski prag.
Ruski parlament dao podršku
"Podržavam podizanje granice za penzionisanje jer mi to daje šansu da budem na tržištu i nastavim raditi kako bi zarađivao za svoju porodicu", istaknuo je Nikolajevič, koji živi u Moskvi.
Ruski parlament već je dao preliminarnu podršku podizanju dobi za penzionisanje s 55 za žene i sa 60 za muškarce. Ako se mjera usvoji, to će biti prvi put u 80 godina da Rusija podiže granicu za penzionisanje.
Plan je izazvao negodovanje diljem države i ugrozio povjerenje u Putinovo vodstvo, pokazuju ankete. Razina povjerenja u njega pala je sa 60 posto prije pola godine na 48 posto koliko iznosi trenutno, stoji u podacima Levada Centra, najveće neovisne agencije za ispitivanje javnog mnijenja u Rusiji.
Izvor: Agencije