Nisu imali oštri lockdown, sve su radili drugačije, a sada su bolji od cijele Evrope. U čemu je tajna Švedske i njene borbe protiv korone?
Švedska je pretrpjela manje smrtnih slučajeva od bolesti COVID-19 nego većina Evrope i još uvijek bilježi niže stope zaraze, prema brojkama koje sugeriraju da se kockanje s "lockdownom" isplatilo, piše Daily Mail.
Skandinavska nacija je prošle godine postala međunarodno poznata kada je prkosila znanstvenim savjetima i odbila slijediti ostatak svijeta u zatvaranju društva kako bi se spriječilo širenje virusa.
Ne samo da se švedska ekonomija oporavila brže od bilo koje druge zemlje u EU-u, već najnoviji podaci pokazuju da je prošlo bolje od većine u pogledu života izgubljenih tokom pandemije. Švedska je imala gotovo 1500 potvrđenih smrtnih slučajeva od COVIDA na milion ljudi, prema istraživačkoj platformi Our World in Data sa Sveučilišta u Oxfordu, što je niže od evropskog prosjeka (1800).
Velika Britanija koja je pretrpjela tri nacionalna lockdowna i nekoliko regionalnih protupožarnih mjera, zabilježila je 2100 na milijun, za usporedbu, dok Belgija i Italija imaju stope iznad 2000. Što se tiče viška smrtnosti tijekom pandemije, Švedska je na tek na 21. mjestu od 31 evropske zemlje, s pet posto više smrtnih slučajeva od ožujka prošle godine nego što bi se očekivalo. S druge strane, Britanija, Italija i Španija su oko 10 posto više smrtnih slučajeva od prosjeka tokom COVID-a.
Uvela strože mjere tokom prošle zime
Statističari kažu da je prekomjerna smrtnost najtočniji način mjerenja posljedica pandemije po zdravlje jer objašnjava razlike između zemalja i uključuje smrtne slučajeve. Švedska također trenutno ima nižu stopu zaraze od većine zemalja EU-a, sa samo 100 na milion ljudi koji su pozitivni dnevno u usporedbi s 800 u Austriji, gotovo 700 u Belgiji i Irskoj te 500 u Velikoj Britaniji.
Iako je Švedska odlučila da se ne zatvori tijekom rane faze pandemije, prošle zime je uvela strože pravno obvezujuće mjere dok su se brojevi novozaraženih i smrtnih slučajeva povećavali. To je uključivalo zabranu okupljanja za grupe od osam ili više ljudi, ograničenja broja ljudi u teretanama i trgovinama te su pubovi i restorani mogli raditi do 20 sati.
Dok se čini da je Švedska tijekom pandemije prošla bolje od kontinentalne Europe, imala je znatno lošije rezultate u usporedbi sa svojim najbližim susjedima. Norveška i Finska, na primjer, pretrpjele su oko 200 smrtnih slučajeva od COVID-a na milion ljudi otkako se virus prvi put pojavio na kontinentu - sedam puta manje nego u Švedskoj. U Danskoj je stopa oko 400. Sve tri nacije imale su stroža ograničenja tokom većeg dijela pandemije, koja su vjerovatno utjecala na situaciju.
Ako se gleda prekomjerna smrtnost, Norveška i Danska zabilježile su manje smrtnih slučajeva nego inače tijekom COVID-a, a Finska je zabilježila nešto više od jedan posto više smrtnih slučajeva od prosjeka.
Uspješna ili neuspješna?
Epidemiolog sa Sveučilišta Cambridge Raghib Ali rekao je za MailOnline: "Koliko mislite da je švedska strategija bila uspješna priča svodi se na to s kojim je zemljama usporedite. Mislite li da bi trebala imati sličnu stopu smrtnih slučajeva od COVID-a kao susjedi, Finska, Norveška i Danska, ili druge zemlje poput Njemačke i Nizozemske? Ovisno o strani koju izabereš ovisi je li bolje ili lošije."
Dr. Ali je rekao da je jedan od zaključaka švedskog sustava dobrovoljnog zatvaranja taj što pokazuje moć malih promjena ponašanja ljudi. "Iako Švedska nije imala lockdown koji je provodila vlada, imala je vrstu dobrovoljnog zatvaranja kojeg se dobro pridržavala. Ono što smo naučili od Švedske - i Ujedinjenog Kraljevstva - jest da dobrovoljno ponašanje ljudi može dovesti zemlje do vrhunca bez propisanih ograničenja, iako same ne mogu spriječiti velike epidemije."
Dnevne infekcije koronavirusom u Ujedinjenom Kraljevstvu i danas nastavljaju padati, što jača nade da je ovaj val možda već dosegao vrhunac.