Ideja vlade je da novim saobraćajnim riješenjem bolje povežu teritoriju na zapadu zemlje za čije povezivanje od Kristiansanda na krajnjem jugu i Trondhajma na sjeveru sada treba 21 sat. Toliko traje 1.100 kilometara dug put rutom koja vodi kroz mrežu fjorda i sadrži bar sedam trajektnih prelaza.
Norveška vlada radi na poboljšanju života stanovnicima tog dijela tako što će im olakšati pristup domovima, uslugama i tržištu rada.
Novi projekat priobalnog autoputa ima za cilj da eliminiše potrebu za trajektnim uslugama u cjelini, izgradnjom serije mostova i tunela preko i kroz fjordove.
Međutim, mnogi fjordovi duž rute su previše široki ili suviše duboki da bi konvencionalna infrastruktura mogla da pređe, pa norveška administracija javnih puteva istražuje inovativna riješenja.
Procjenjena vrijednost čitavog projekta je nevjerovatnih 47 milijardi dolara.
Rogfast je prvi u nizu prelazaka koji će povezati Stavanger i Haugesund u dužini od 27 kilometara, od čega 16 milja pod tunelom. Ova struktura će doći do dubine do 390 metara ispod nivoa mora, čineći ga najdužim podmorskim tunelom na svijetu.
Projekat Rogfast će u stvari biti sastavljen od dva tunela povezana svakih 250 metara sa izlazima u slučaju nužde. Svaki tunel će imati razmak od 500 metara, uz telefonske i nadzorne kamere duž rute.
Rad na ovom projektu započet je ove godine, a ovaj element projekta bi trebalo da bude završen do 2026. godine, po cijeni od dvije milijarde dolara.
Riješenja za neke druge fjordove stavljaju projektni tim pred ekstremne inženjerske izazove.
Kao na primjer fjord Bjornafjord koji se nalazi južno od Bergena, širok je 5 kilometara širokom i dostiže dubinu od 600 metara.
Da bi prešli ovaj izazovni dio vode, predložen je predlog za plutajući most, koji je usidren na obalu na oba kraja.
Za prelaz Sulafjorda viđena su dva moguća riješenja.
Prvo je u vidu tri viseća mosta, a alternativa je “potopljeni plutajući tunel”.
Prelazak na Romsdalsfjord će zahtijevati 16 kilometara podmorski tunel, slično kao Rogfastov projekat, od Alesunda do Midsunda, a zatim i dva kilometra dug viseći most koji se povezuje na Molde.
Daleko najsloženiji i ambiciozniji na svim priobalnim prelazima na autoputu je onaj kod Sognefjorda – poznatog i kao “Kralj Fjordova”.
Najveći i najsnažniji norveški fjord je više od 3,7 kilometara širok i nevjerovatnih 1,3 kilometara duboko na najnižoj tački.
Iako ova ekstremna rastojanja predstavljaju sopstvene izazove, inženjeri moraju riješiti i veliki broj brodova koji redovno ulaze u fjord.
Bilo koje riješenje za njegovo premošćavanje mora da ostavi 400 metara širok prolaz za brodove, uz visinu od 70 metara i 20 metara u dubinu.
Da bi to postigli, projektni tim razmatraju brojne različite vrste prelaza za ovaj fjord.
U svakom slučaju, riječ je o jednom od najvećih modularnih infrastrukturnih projekata na svijetu, koji će svakako iznjedriti veoma inovativna riješenja.