Bivši predsjednik Skupštine BiH i aktuelni potpredsjednik SDP-a BiH Miro Lazović u kratkom intervjuu za Vijesti.ba govorio je o rezultatima Općih izbora, mogućim koalicijama na federalnom i državnom nivou, uslovima koje za formiranje vlasti postavlja lider HDZ-a BiH Dragan Čović, ali i o postizbornoj retorici predsjednika SNSD-a Milorada Dodika.
Kako ocjenjujete rezultate proteklih izbora u našoj zemlji?
Moram reći da sam neke rezultate očekivao, prije svega pobjedu SNSD-a, pa i dobar rezultat HDZ-a. Ali mi je iznenađenje da je SDA, i pored unutrašnjeg previranja koje je imala u proteklom periodu, postigla izuzetno dobar rezultat i da je pobjednička stranka u FBiH. Očekivao sam da će imati slabiji rezultat, pogotovo u Kantonu Sarajevo. Također mi je iznenađenje slab rezultat SBB-a, pa i DF-a. Iako je Željko Komšić pobijedio, stranka mu nije prošla baš dobro. Dobar je rezultat SDP-a na federalnom i državnom nivou, i u tom kontekstu napravljen je određeni pomak. Ali na drugim mjestima SDP-ov rezultat i nije baš tako impresivan. Što se mene tiče, mislim da SDP treba biti zadovoljan, ali ne smije likovati i ne smije biti euforije, već se mora trezveno i racionalno izvršiti analiza izbornih rezultata kako bi se već za lokalne izbore pripremio mnogo bolje i odgovornije.
Očekivao sam pobjedu Denisa Bećirovića, pa mi je iznenađenje da najjači igrač SDP-a, koji je sigurno svojom kandidaturom doprinio uspjehu te stranke, u tome nije i uspio. Možemo sumnjati u razne igre, pa i u određene krađe, ali se na kraju mora prihvatiti rezultat kakav i jeste. Također sam očekivao pobjedu Željka Komšića, jer je Dragan Čović svojom politikom faktički doprinio tome da se građani, prije svega Bošnjaci, okrenu spašavanju države BiH, jer je politika koju je on vodio bila dosta sumnjiva i problematična po nju.
Prema Vašem mišljenju, koje su koalicije moguće na federalnom i državnom nivou?
Mislim da je na državnom nivou izvjesna vlast koju će činiti SNSD, SDA i HDZ i možda još predstavnici nekih manjih stranaka, bliskih prije svega Miloradu Dodiku i SDA-u. A na federalnom nivou očekujem da će biti dosta problema, tim prije što je Čović najavio blokadu funkcionisanja vlasti, postavljajući određene uslove. Ali u svakom slučaju, SDA je pobjednička stranka i ona prva treba da krene u konstituisanje vlasti na nivou FBiH. A ako to ne uspije, onda to treba pokušati SDP, kao druga politička stranka. Ipak, rezultati su takvi da očekujem da će SDA i HDZ postići međusobni dogovor i onda tražiti nedostajući broj ruku iz drugih političkih partija, ako ih uspiju naći.
Kako gledate na stav odlazećeg člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragana Čovića, koji je izmjene Izbornog zakona postavio kao apsolutni uslov za formiranje vlasti?
Mislim da je to još jedan pucanj u prazno, jer nije prvi put da Čović postavlja uslove. Sjetite se samo, nakon što je Haški tribunal izrekao presudu Prliću i drugima, da je on rekao kako će evropski put BiH sačekati. Dakle, on nastavlja s takvom vrstom politike i upravo ga je ona dovela do toga da bude poražen od Željka Komšića. Mislim da nije racionalan prijedlog izmjena Izbornog zakona, kako su ih definisali HNS i Čović, i da one nisu dobre po BiH, jer su suprotne evropskim nastojanjima i reformama kojima treba da teži BiH. Na kraju krajeva, to im je rečeno i sa meritornih adresa – od Evropske unije i američke administracije, kao i od Venecijanske komisije. Dakle, izborni zakon, onakav kakvog ga je definisao HNS, ne može proći.
Međutim, izmjenama Izbornog zakona jeste potrebno pristupiti, a prioritet je implementacija odluke Međunarodnog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić i Finci”. Prioritet je, također, promijeniti Izborni zakon na način da se predvidi institucija vanrednih izbora. Prioritet je povećati cenzus na pet posto. Također je prioritet da se u Izbornom zakonu odredi vremenski rok za konstituisanje vlasti. A ukoliko se to ne desi, raspisati vanredne izbore. Dakle, Izborni zakon jeste neophodno mijenjati, ali u skladu s evropskim principima demokratskih zemalja, a ne da se vraćamo unazad i ispunjavamo Čovićeve želje na način da taj zakon bude apartheid i još veća diskriminacija bh. građana, i da na neki način stavljamo etničke trake na ruke kada budemo birali hrvatskog, bošnjačkog i srpskog člana Predsjedništva BiH.
Na kraju ovog razgovora, kako komentarišete postizbornu retoriku novog člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Milorada Dodika?
Dodik je čovjek kojeg poznajem i kao istinskog socijaldemokratu, i kao istinskog patriotu. Ali isto tako, njegova retorika posljednjih godina jeste retorika jednog ostrašćenog nacionaliste koji prije svega vodi računa o nekim pitanjima koja se tiču RS-a i isključivo srpskog naroda, kao da u RS-u ne žive i Bošnjaci i Hrvati, i kao da RS po Ustavu nije ravnopravan entitet za sve građane. Dakle, Dodik je jedna osebujna politička ličnost koja je u stanju mijenjati svoj politički vokabular i svoju praksu, u zavisnosti od sredine u kojoj djeluje.
Međutim, očekujem da će on ulaskom u Predsjedništvo BiH i dolaskom u Sarajevo promijeniti svoju retoriku. Priželjkujem da to bude onaj Dodik od prije 2000. godine, kada je bio veći Bosanac od svih i kada je njegova politika zagovarala principe integracije države BiH, a ne dijeljenje i separatizam. Mnogo toga zavisit će od atmosfere koja će vladati među članovima Predsjedništva. A ta atmosfera treba na neki način da bude i putokaz Zagrebu i Beogradu kako da se ponašaju prema BiH. Ukoliko ona bude rovita i sa konstantnim problemima koje bi proizvodili Zagreb i Beograd, onda ni u BiH situacija neće dugo vremena biti stabilna.
Izvor: vijesti.ba