Početkom marta u Bosnu i Hercegovinu stiglo je 500 vojnika EUFOR-ovih rezervnih snaga iz Austrije, Bugarske, Rumunije i Slovačke. U petak je u Sarajevu održana ceromonija kojom je označen završetak dvosedmičnih intenzivnih priprema i obuke, nakon kojih su ove snage operativno spremne da EUFOR-ovim partnerima iz oblasti sigurnosti pruže podršku u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja za sve građane, saopštili su iz EUFOR-a.
Oni su medijima podijelili i video materijal vojnika i naoružanja, a to su pojedini korisnici društvenih mreža iskoristili za širenje fake newsa, čiji sadržaj navodi da je počeo rat u BiH.
S druge strane, pojedini građani su zabrinuti zbog prisustva EUFOR-a, navodeći da im sveukupna situacija budi retraumatizaciju. Je li strah opravdan, koja je uloga dodatnih snaga u BiH, kako će rat u Ukrajini uticati na odnose u BiH, samo su neka pitanja na koja u BUKA intervjuu odgovara vojni analitičar Antonio Prlenda.
BUKA: Brojni bh. građani su uznemireni zbog dodatnih snaga EUFOR-a u BiH. Da li je taj strah opravdan?
U situaciji kad na tlu Europe imamo rat, EUFOR mora pokazati da ne spava. Sasvim je u redu da se miješaju u svoj posao, a posao im je da osiguraju da nikom kod nas ne padne na pamet novi oružani sukob. To im je mandat. Sjetite se početkom sukoba 90-ih godina prošloga stoljeća, kako smo pozivali Europu na rekaciju, da nakon rata u Hrvatskoj spriječe rat u BiH, a kasnije da ga zaustave i koliko smo mi bili razočarani njihovim nečinjenjem tada. Možda su, eto, nešto oni i naučili na svojim greškama pa ih sad ne žele ponoviti? Osobno bih se više bojao da EU i EUFOR sada ništa ne čine.
BUKA: Šta u suštini znači pojačano prisustvo trupa EUFOR-a na teritoriji BiH?
EUFOR je danas inače sveden na promatrače u 17 tzv. LOT kuća po BiH i logično je da sad dođe nešto od njihovih rezervnih snaga. U bazi u Butmiru im je jedan multinacionalni bataljun, koji više služi kao osnovna postrojba koja se povećava i nadograđuje upravo rezervnim snagama iz svojih zemlja. Tih 500 vojnika koji su sada pristigli upravo su iz te rezerve i s tom svrhom, dakle preventivnom. Kasno je dovlačiti vojsku tek kad se sigurnosna situacija ozbiljno pogorša. Također, ruska agresija u Ukrajini sigurno će utjecati na sigurnosnu strukturu svijeta, a posebno Europe. Očekujem da EU želi pokazati da je vojno sposobna igrati u tome važnu ulogu, a posebno tu prepoznajem politiku francuskog predsjednika Macrona. Stoga nije ni čudo da ovih dana na našem nebu lete i borbeni avioni s francuskog nosača aviona u Sredozemlju, kako bi i iz zraka dali potporu EUFOR-u na tlu.
BUKA: Društvenim mrežama šire se lažni snimci u kojima se navodi da je rat u BiH počeo. Koliko su takve lažne informacije opasne i koliko one utiču na mir?
Teško da laž može pozitivno utjecati na mir. Uznemireni građani ne donose uvijek baš racionalne odluke i lako je njima manipulirati.
Mislim da smo u pandemiji koronavirusa najbolje vidjeli poguban utjecaj koji dezinformacije na društvenim mrežama imaju na svjetsko javno mnijenje i na reakciju na zdravstvenu ugrozu diljem svijeta. Nužna je medijska i informacijska pismenost da bi obični čovjek uspješno plovio u moru svakakvih informacija, lažnih vijesti i dezinformacija.
Također, ne zaboravimo da svugdje u svijetu politički faktori imaju cijele vojske stranačkih trolova koji namjerno plasiraju kojekakve informacije, da bi utjecali na javno mnijenje za svoju sebičnu korist. Često intenziviraju svoje djelovanje baš pred političke izbore.
BUKA: Misija EUFOR-a je jasna, ali možemo li građane BiH podsjetiti šta je zapravo mandat EUFOR-a?
Glavni mandat im je da osiguraju i čuvaju sigurno i bezopasno okružje svim stanovnicima Bosne i Hercegovine i u tome pomognu domaćim vlastima. Također, i da odvraćaju od bilo kakve mogućnosti kršenja vojnog aneksa Daytonskog sporazuma.
Kad je NATO nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma u BiH razmještao svoje snage za provedbu mira (IFOR), službeno su izjavljivali: „Došli smo biti najopasniji pas u gradu“. Dakle, da nadjačaju bilo koga tko bi oružano pokušao poremetiti uspostavljeni mir. Taj mandat od NATO-a je 2004. godine preuzela Europska unija, Operacijom „Althea“, koju provodi EUFOR. Po sporazumu Berlin Plus, u tome mogu koristiti i resurse NATO-saveza.
BUKA: Iz EUFOR-a su saopštili da snage dolaze “u svjetlu pogoršavanja međunarodne sigurnosne situacije, a takođe i kao mjera predostrožnosti”. Predostrožnosti čega?
Od izbijanja bilo kakvo oružanog sukoba i ugrožavanja sigurnog i bezopasnog okruženja u našoj zemlji.
BUKA: Sigurnosna ravnoteža u Evropi je narušena, ali koliko razvoj situacije u Ukrajini može da utiče na razvoj situacije u BiH? Gdje su dodirne tačke?
U Ukrajini imamo situaciju da je jedna svjetska vojna sila pokrenula agresiju na drugu suverenu zemlju, koja se želi odmaknuti od njenog utjecaja. Svojim otporom protiv priključenja zemalja naše regije Sjevernoatlantskom savezu (NATO) Rusija odavno daje do znanja da smo i mu u njezinoj sferi interesa. Sjetite se da je pred priključenje Crne Gore NATO-u tamo čak pokušan državni udar.
Nakon Čečenije, Gruzije i vojne aneksije Krima, ovo je Putinu četvrti rat kojeg je započeo od kada je na čelu Ruske Federacije, iako je sada bio u poziciji mnogo dobiti diplomatskim putem. On je ipak ponovno odabrao agresiju. Da li bi se zaustavio da je Ukrajina šaptom pala u samo desetak dana, kako je očigledno planirao?
U tom pogledu, za nas je važno da je ogromna većina svijeta osudila ovu agresiju, te su samim tim i podjele u našoj zemlji po tom pitanju mnogo manje nego što bi bile da svijet nije tako ujedinjen.
BUKA: Iako se vlasti Republike Srpske, ali i udruženja poput udruženja Ravnogorskog pokreta protive NATO putu i, EUFOR-u vidimo da se odustalo od četničkog postrojavanja. Je li to znak da i oni ozbiljno shvaćaju EUFOR i da sada vide zube kojih se boje?
To morate njih pitati, iako sumnjam da će Vam reći pravi razlog. U svakom slučaju, pozitivan razvoj događaja.
BUKA: Dakle, vidimo rezultate dodatnih trupa EUFOR-a?
U svakom slučaju vidim to kao rezultat pojačanog jedinstva i odlučnosti međunarodnih političkih krugova.