Reagiranje HNS-a na članak Daniela Serwera

Poštovani gospodine Serwer,

U vašem članku ‘Bosnia’s teapot tempest‘ objavljenom na peacefare.net  2. svibnja 2018. godine, iznijeli se nekoliko netočnih činjenica u vezi odluke Ustavnog suda BiH U-23/14 koje se odnose na zahtjev Dr. Ljubića za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona. Očito je kako vi niste pročitali taj zahtjev jer u svome članku navodite kako je …Ljubić tražio od Ustavnog suda da zabrani Hrvatima iz Sarajeva, Tuzle i Bihaća da mogu biti izaslanici u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH…, što nije istina, a uvidom u odluku Ustavnog suda U-23/14 to možete i provjeriti.

Vi također navodite  … On je zastupao kako hrvatski predstavnici trebaju biti izabrani samo iz većinskih hrvatskih županija na način da samo Hrvati glasuju za hrvatske izaslanike očito ne poznavajući odredbe Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona koji upravo predviđa da svaki konstitutivni narod unutar vlastitog kluba u županijskim skupštinama izabire delegate za Dom naroda.

Gospodine Serwer, ovdje nije riječ o političkim nego upravo o pravnim argumentima. Izbori se provode sukladno Izbornom zakonu. Trenutno u Izbornom zakonu nedostaje dio koji je Ustavni sud ukinuo i nema mogućnosti formirati Dom naroda Federacije BIH a ni Dom naroda na državnom nivou.

U entitetskom Ustavu FBiH je ostala ta odredba, ali zar nije Ustav BiH i odluka Ustavnog suda BiH iznad entitetskog Ustava? Dakle, nema pravne mogućnosti provesti ono o čemu vi pišete.

Spominjete situaciju nakon izbora 2010 godine kad je OHR suspendirao odluku Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) kojom je sjednica Doma naroda poništena jer je na neustavan način izabran Predsjednik Federacije. Da ste se pokušali bolje informirati ne biste nikada taj sramni potez međunarodne zajednice navodili kao pozitivan primjer.

Sukladno Izbornom zakonu mandat zakonodavnih tijela traje četiri godine. Nejasno je kako vi donosite zaključak kako je taj mandat moguće produžiti nakon isteka navedenog roka. Primjer nalazimo u stavu OHR po pitanju gradskog vijeća grada Mostara. Nakon isteka mandata Gradsko vijeće više ne postoji iako izbori nisu održani iz razloga jer nije izvršena izmjena Izbornog zakona.

Koliko slabo poznajete stvari o kojima pišete govori i činjenica kako tražite da OHR i međunarodne institucije ne dozvole primjenu popisa iz 2013 nego popisa iz 1991! Ustav BiH uopće ne spominje bilo kakav popis kod izbornih pitanja. Entitetski Ustav FBiH u Amandmanu 52., u članku 11a definira na koje javne institucije se primjenjuje popis iz 1991., a to su:„ministarstva u Vladi Federacije BiH i vladama kantona, općinski organi vlasti, kantonalni i općinski sudovi u Federaciji Bosne i Hercegovine.“, dakle popis 1991 se ne primjenjuje na zakonodavna tijela.

Ako pogledate važeće odredbe Izbornog zakona BiH, također ste mogli naći kako se u više navrata spominje ‘posljednji popis’ kao mjerilo za određene raspodjele, a posljednji popis je onaj iz 2013. godine. Također u odlukama Ustavnog suda U-23/14 i U-3/17 se isključivo ukazuje na primjenu popisa iz 2013. godine.

Gospodine Serwer, nemam namjeru osvrtati se na vaše bavljenje političkim konstrukcijama koje se odnose na HDZ, treći entitet, separatističke tendencije itd., koje svakodnevno možemo pronaći i u istupima ekstremnih bošnjačkih elemenata, ali upravo dokazuju kako vi dominantno namećete političke interpretacije umjesto pravnih, a u pitanju je provedba odluke Ustavnog suda BiH.

Josip Merdžo,

Glavni tajnik Hrvatskog narodnog sabora BiH

Članak možete pogledati na peacefare.net