Na jugu Hrvatske moguć potres kakav je 1667. srušio Dubrovnik - prouzročio je i tsunami...

Na području Jadrana od 27. ožujka do podneva 30. ožujka 2021. godine zabilježena su čak 73 potresa. Seizmolozi ne znaju što se točno događa jer je nekoliko hipoteza o tzv. Jadranskoj mikroploči, ali kažu da nema razloga za brigu.

- Premalo je mjerenja da bismo točno znali što se događa. Prema jednoj hipotezi, Jadranska mikroploča je dio Afričke ploče, dok je prema drugoj hipotezi samostalna ploča. Osim toga, postoji i hipoteza po kojoj se Jadranska ploča sastoji od tri još manje ploče - rekao nam je dr. sc. Ivica Sović iz Seizmološke službe pri Geofizičkom odsjeku PMF-a, koji nam je objasnio kretanje tektonskih ploča, kao što je Jadranska.

Ono što seizmolozi znaju, a pokazala su geodetska mjerenja, jest da Jadranska mikroploča rotira u smjeru suprotno od kazaljke na satu s osi rotacije negdje u Alpama. Brzina pomaka je veća na jugu, nego na sjeveru.

- Sve tektonske ploče se pokreću zbog podizanja mase u plaštu. Posred Atlantika postoji nešto što se zove Srednjoatlantski greben. To je greben na kojem nastaju Afrička i Američka ploča, koje se razmiču brzinom od oko 4 cm na godinu. Taj greben prolazi posred Islanda pa je nedavna erupcija vulkana posljedica istih procesa koji rade potrese kod nas. Ne događa se ništa naročito od onoga što se događa već milijunima godina: ploče nastaju, međusobno se guraju, stijene se savijaju i ponekad puknu pa nastane potres - objasnio je profesor.

Na pitanje imaju li jadranski potresi veze sa zagrebačkim ili petrinjskim kaže kako nemaju “direktnu vezu”, ali su posljedice iste tektonike. Sović je za HTV početkom godine rekao kako Zagrepčani mogu očekivati i čak desetak puta jači potres od onoga koji su 22. ožujka prošle godine doživjeli i on bi bio magnitude od otprilike šest po Richteru. Za procijeniti maksimalnu moguću magnitudu trebalo bi kartirati seizmički aktivne rasjede u Jadranu, što je izuzetno skupo, rekao nam je na isto pitanje za Jadran.

- Možemo samo reći da se može dogoditi potres kakav je srušio Dubrovnik 1667. godine, čija je magnituda procijenjena na 7,4 na temelju intenziteta - objasnio je i dodao kako je taj potres izazvao i tsunami tako da su brodovi u luci udarali o dno, što znači da je i tsunami u Jadranu, povijesno gledajući, moguć.

Po pitanju najugroženijih područja, kaže kako su stanovnici južnog Jadrana u najgoroj poziciji. Seizmolog Tomislav Fiket za N1 je rekao kako se trenutačno nalazimo u seizmički aktivnijoj fazi. Aktivno je kraj Visa i Vrlike, ali u prosjeku se ne događa ništa drastično. Sović je i početkom godine govorio kako će se Hrvati morati naučiti na suživot s potresima. 

Podsjetimo, potres jačine 4,5 stupnja po Richteru seizmolozi su zabilježili jučer u 9.35 u Jadranu, a njemu je prethodio nešto slabiji od 3,1 oko 5 ujutro. Epicentar je bio 48 km jugoistočno od Visa i 100 kilometara južno od Splita. Potres magnitude 5,5 uzdrmao je u subotu u 14.47 jadransko podmorje južno od Visa i tako “započeo ovaj niz”, no prof. emer. Ante Mihanović s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu za HTV je rekao kako spada po podacima u rijedak potres koji se događa jednom u 500 godina i mala je vjerojatnost da će se ponoviti.