Naime, ratari ističu da isušene oranice zadaju muke, jer imaju veliki problem i s uspješnosti nicanja zasijanih površina.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, rekao je za "Nezavisne" da je prilikom obrade zemljišta potrošnja goriva povećana, česti su kvarovi na mašinama, a sjetva u suvu oranicu neizvjesna.
"Sjetva je obavljena na redukovanim površinama, odnosno smanjenim. Još nije došlo do nicanja, tako da imamo šaroliku situaciju kada su u pitanju ozime kulture", kazao je Marinković.
Prema njegovim riječima, i povrtari imaju probleme s visokom temperaturom prilikom sijanja povrća.
"Ali oni imaju većinom sisteme za navodnjavanje, tako da, s obzirom na to da je riječ i o nekim manjim površinama, ipak mogu izvršiti sjetvu uz dodatno navodnjavanje. Sigurno će imati povećane troškove obrade zemljišta, dok visoke temperature mogu izazvati ranije kretanje vegatacije, a da to kasnije mrazevi unište", ističe Marinković.
Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika "Semberija", kazao je da je čekao da padne kiša da bi krenuo s jesenjom sjetvom.
"Kako se to nije desilo, morao sam posijati u suvu zemlju. Šta će biti, da li će pšenica nići, ostaje nam da vidimo", kazao je Maletić.
Dodao je da je zbog isušenih oranica obrada zemljišta izuzetno teška i radovi idu sporo.
Boško Radić, poljoprivrednik iz Bijeljine, kaže da svakodnevno s komšijama gleda u nebo i moli boga da padavine počnu kako bi otpočeli s jesenjom sjetvom pšenice.
"Najveći problem predstavlja nam to što u zemlji nema vlage, tako da mnoge površine neće moći biti sjetveno obrađene", pojasnio je Radić.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da se jesenja sjetva odvija otežano, te da je do sada zasijano od 50 do 60 odsto površina, zavisno od regije.
"Drugi dio ljeta i početak jeseni karakterišu niske količine padavina, u nekim područjima suma padavina u periodu avgust - oktobar je do tri puta manja od višegodišnjeg prosjeka. Nedostatak vlage u zemljištu dvostruko negativno utiče na proces sjetve, što s jedne strane otežava predsjetvenu pripremu zemljišta, a sa druge strane sprečava klijanje sjemena", kazali su iz Ministarstva.
Dodaju da bi samo obilnije padavine u nekom narednom periodu mogle popraviti situaciju i olakšati završetak ovogodišnje jesenje sjetve na preostalim površinama.
"Procjenjujemo da će u ovogodišnjoj jesenjoj sjetvi biti posijano oko 65.000 hektara, od čega oko 40.000 hektara pšenice, a 25.000 hektara ostalih ozimih kultura", pojasnili su iz Ministarstva.