U spomen na poginule branitelje i sve žrtve Domovinskog rata, mještani Oštre Luke i susjednih mjesta punih 20 godina, neuobičajenim činom čuvaju sjećanja i odaju pijetet i poštovanje prema svojim stradalim sumještanima. I ove godine, tradicionalno na blagdan Cvjetnice u procesiji na otvorenom organizirali su Križni put u dužini 7 kilometara. Bivšom crtom razdvajanja, od zaseoka Špionjaci do Spomen obilježja u središtu O.Luke, u molitvi i pobožnosti više od 300 vjernika iskazali su poštovanje prema svim braniteljima vitezovima Posavine koji su život izgubili braneći svoja ognjišta. Za obranu Bosanske Posavine svoj život su položila 34 branitelja iz Oštre Luke, a danas u procesiji zajedno su molili njihovi sinovi i kćeri, majke i očevi, braća, sestre i suborci i to je pokazatelj koji daje dodatnu snagu i volju za čuvanjem tradicije Križnog puta na Cvjetnicu u Oštroj Luci. Predvodnici molitvenog skupa bili su najmlađi s križem u ruci, a procesiju je molitvom predvodio vlč. Zlatko Ivkić koji se zahvalio svima koji su došli moliti.
Veliko zajedništvo
-Naš Križni put je simbol očuvanja Bosanske Posavine iz razloga što je 1995. godine Dejtonskim sporazumom podijeljena Oštra Luka i od 850 domaćinstava, 264 kuće su pripale Republici Srpskoj. Ovdje se pokazuje jedinstvo, zajedništvo i snaga oštrolučana koji nastoje svim mladima pokazati što se to zapravo desilo i na jedan način žele istinu zadržati u svojim rukama. Drago nam je da se danas na djelu pokazalo veliko zajedništvo mjesne zajednice O.Luka, župnog ureda, struktura lokalne samouprave i braniteljskih udruga i ovo je za nas povijesni događaj koji se ne smije zaboraviti. Ovdje se zbila jedna od najznačajnijih povijesnih bitaka, Boj na Galićima, gdje smo zaustavili neprijateljsku ofenzivu, a snaga i moć ogledala se u zajedništvu branitelja, istaknuo je Đuro Delić sudionik Križnog puta u O.Luci.
Sjećanje na svoje najmilije mještani Oštre Luke započeli su Križnim putom 1997. godine, da bi tri godine kasnije izgradili kapelice koje simboliziraju 14 Križnih postaja. Gradnju su financirali mještani vlastitim radom i novčanim prilozima uz pomoć donacija iz općine i udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
Marko Mišković