Sigurno nikad u životu niste čuli da je nekome omiljeno jelo kuhana repa, repa na salatu ili supa od repe. Iako je poprilično zapostavljena u odnosu na sve ostale vrste povrća, repa je veoma zdrava namirnica i trebalo bi je uvrstiti na jelovnik. Repa je korjenasto povrće iz porodice kupusnjača. Uzgoj repe započeo je na Bliskom istoku, a čovjeku je poznata nekoliko hiljada godina. Kroz historiju se uloga repe mijenjala, od iznimno cijenjene i sveprisutne namirnice do stočne hrane.
U Europi je repa bila jedna od najzastupljenijih namirnica do otkrića Amerike i pojave krompira. U isto vrijeme kada je krompir donesen u Europu, iseljenici su donijeli repu na američki kontinent.
Korijen repe je bijele boje, može biti okruglog ili duguljastog oblika, a lišće je, ovisno o količini sunčeva svjetla, zelene, ljubičaste ili crvene boje. U prehrani je zastupljeniji korijen biljke iako je i lišće jestivo i pritom vrlo hranjivo. Lišće repe u prehranu su uveli robovi u Americi jer su ga robovlasnici odbacivali i jeli korijen.
Repa najbolje uspijeva u područjima umjerene klime. Na područjima hladne klime repa se u zimskim mjesecima mora iščupati i skladištiti izvan zemlje kako bi se izbjeglo smrzavanje korijena i omogućilo stvaranje sjemenki.
U toploj klimi korijen postaje drvenast i lošeg okusa. Repa je jeftina i zdrava namirnica niske kalorične vrijednosti. Iako je nutritivno vrlo vrijedna, danas nepravedno ne uživa popularnost kakvu je imala kroz historiju.
Zbog svoje niske kalorične vrijednosti odličan je dodatak jelovniku za mršanje, a pozitivni učinci na zdravlje trebali bi biti više nego dovoljan razlog za uvrstiti je u svačiji jelovnik, bez obzira na to želimo li smršati ili ne.
Bez obzira na to što konzumiramo – lišće ili korijen, repa ima pozitivan utjecaj na zdravlje čovjeka. Iako je sama za sebe rijetko u fokusu istraživanja, mnogi radovi na kupusnjačama obuhvaćaju i ovu namirnicu.
Odličan je izvor antioksidacijskog vitamina C, a za dodatno antioksidacijsko djelovanje zaslužni su i mangan te fitotvari poput izotiocijanata. Prema nedavnim istraživanjima, repa posjeduje i izražena protuupalna svojstva koja može zahvaliti glukozinolatima. Kako je riječ o spojevima sa sumporom, zaslužni su i za gorkast okus repe koji se gubi termičkom obradom.
Zbog navedenih protuupalnih i antioksidacijskih svojstava u najnovijim, preliminarnim istraživanjima repa se povezuje i s antikancerogenim svojstvima. Ipak, ta su istraživanja još u ranim fazama i potrebno je pričekati konačnu potvrdu navedenog djelovanja.
Repa zbog svojih antioksidacijskih svojstava povoljno djeluje i na zdravlje srca i krvožilnog sistema. Djelovanje pojačava i visok udio vlakana u repi koji pomaže smanjenju nivoa holesterola u krvi. Visok udio vlakana u repi također pomaže očuvanju zdravlja probavnog sistema regulirajući peristaltiku crijeva i eliminirajući toksine iz probavnog trakta.
Od ostalih nutrijenata važno je spomenuti vitamine B skupine, kao što su folat (vitamin B9) koji pozitivno djeluje na zdravlje srca i razvoj nervnog sistema fetusa i vitamin B6 koji je važan faktor za metabolizam aminokiselina, glukoze i masti.
U repi je prisutan i vitamin K, vitamin topiv u mastima, čiji se nedostatak povezuje s osteoporozom i srčanim oboljenjima. Iako je u prehrani dobro zastupljen, rizične skupine za nedostatak vitamina K su osobe s oštećenom jetrom, bulimičari i osobe s upalnom bolešću crijeva. Osim već spomenutog mangana, od minerala su zastupljeni kalij, kalcij i fosfor.
Iako nisu zastupljeni u velikim količinama, navedeni minerali povoljno djeluju na zdravlje krvožilnog sistema (kalij, kalcij), očuvanje čvrstoće kostiju (kalcij, fosfor) i funkciju bubrega (fosfor).
Jedna repa srednje veličine od oko 122 grama sadrži svega 34 kalorije, 0 grama masti, 8 g ugljenih hidrata i 1 gram proteina, što je čini povrćem pogodnim za sve dijetalne programe.
Samo jedna repa dnevno obezbijedit će vam 54 posto dnevnih potreba vitamina C, 8 poato mangana, 7 posto kalija i 5 posto vitamina B6, folata i bakra.
Kad kupujete repu, obavezno birajte one manje, ali poprilično teške za svoju veličinu. Ukus treba biti blag i pomalo slatkast kod mlade repe, jer kako sve više sazrijeva, ukus postaje gorak i pomalo drvenast. Obratite pažnju i na lišće, koje treba biti svježe i svijetlozelene boje.
Repu čuvajte na hladnom i mračnom mjestu baš kao i krompir, a prije upotrebe je dobro operite i ogulite.
Kad je riječ o repi i njezinom utjecaju na zdravlje čovjeka, moramo spomenuti i crnu repu koja se u narodnoj medicini koristi kao lijek za kašalj. Iako se može pripremati na razne načine, najčešće se priprema kao salata.
Za najbolji učinak prilikom liječenja kašlja, crnu repu treba konzumirati s medom koji će svojim polifenolima dodatno pojačati učinak i poništiti njen gorki, opori okus.
Repa se može pripremiti na razne načine, a najčešće se kuha na pari ili u vodi, narezana na rezance i konzumira se kao varivo ili supa, ali mnogi tvrde da pečena repa ima najboji ukus.
Kuhajte je zajedno s krompirom kad pripremate pire. Možete je dodati u čorbe, krem supe i gulaše baš kao i krompir. Od skuhane repe može se pripremiti salata, a najviše nutrijenata sačuvat će se ako repu jedete svježu. Naribajte je ili nasijecite na tanke trakice i dodajte u svježu salatu.
U zimskim mjesecima popularna je i kisela repa koja se priprema i jede kao i kiseli kupus. Samo kiseljenje nije nikakav problem, potrebni su samo repa, so, malo šećera, dobar ribež i plastična kanta s poklopcem.
Prvi red naribane repe treba posuti šećerom, koji će biti odlična hrana za mliječne bakterije, što ubrzava kiseljenje. Pa onda red repe, malo soli pa red repe pa so.
Stisnite rukom svaki red, a na kraju stavite tanjir koji će pokriti i pritisnuti repu, zatvorite i stavite u prostoriju s temperaturom od 15 do 18 Celzijusovih stepeni. Nakon toga samo se treba naoružati strpljenjem i čekati mjesec i po do dva da se repa ukiseli.