azu uvijek čine kvalitetne bjelančevine, dobre masti te dovoljno voća i povrća Prehrana igra važnu ulogu u očuvanju zdravlja, a pažljivim odabirom pojedinih namirnica pomoći ćete imunološkom sistemu da se u predstojećim mjesecima izbori sa ovim izazovima. Bazu uvijek čine kvalitetne bjelančevine, dobre masti te dovoljno voća i povrća. Tu su i orašasti plodovi koji su i inače nezamjenjiv dio preporučene zdrave prehrane jer su bogat izvor cinka i selena. U nastavku donosimo deset namirnica koje će vam pomoći da izbjegnete prehladu i gripu: Probiotici Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, probiotici su živi mikroorganizmi koji primijenjeni u adekvatnoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje. Zimi je glavni izvor probiotika kiseli kupus koji sadrži Lactobacilus plantarum. Osim njega, preporučljivo je piti kefir i jogurt te ostale fermentirane mliječne proizvode. Kefir i jogurt izvori su laktobacila, acidofila i bifidobakterija. Prebiotici Prebiotici su neprobavljivi sastojci hrane koji povoljno utječu na organizam jer selektivno stimuliraju rast određenog broja bakterija i tako promoviraju zdravlje. Zob i ječam izvori su betaglukana. Luk, banana, artičoka i šparoge sadrže inulin. Oni stimuliraju rast bifidobakterija i ostalih probiotičkih sojeva. Od zobi i ječma možete napraviti kašu za doručak, a bananu iskoristite za pripremu voćnog smoothieja. Plava riba Plava morska riba odličan je izvor omega-3 masnih kiselina koje imaju protivupalno djelovanje. Preporučljivo ju je jesti barem dva puta sedmično. Bijeli luk Izvor je organosumpornih spojeva (poput alicina) koji imaju imunomodulatorna svojstva i ublažavaju simptome gripe i prehlade. Stoga je preporučljivo redovno jesti bijeli luk. Najbolji je, naravno, svježi, ali može se konzumirati i u namazima, kao sok ili čaj te u kapsulama. Također, pozitivno djeluje na nivo holesterola u krvi. Antioksidansi Citrusi (mandarina, limun, narandža i grejpfrut) i zeleni čaj snažni su izvori antioksidanasa (vitamina C i raznih katehinskih spojeva). Antioksidansi neutraliziraju djelovanje štetnih slobodnih radikala koji nastaju u organizmu kao posljedica fizičkog i psihičkog stresa. Pileća supa Pileća supa kao pomoć kod prehlade nije mit. Topla supa grije gornji dio disajnog sistema i razrjeđuje sluz koja se tamo nakupila te tako olakšava disanje. Uz sve to supa obično sadrži celer, luk i mrkvu te začine poput peršuna i timijana koji imaju antioksidativno i protivupalno djelovanje. Proteini iz piletine potrebni su pak za sintezu antitijela. Med Med je popularan zbog antibakterijskih svojstava. Konzumacija meda potiče izlječenje i ima antibakterijsko djelovanje tako što snižava nivo prostaglandina te ima prebiotičko djelovanje. Orašasti plodovi Lješnici, bademi i brazilski orasi odličan su izvor cinka i selena. Cink je mineral važan za zarastanje rana, dijeljenje ćelija i sintezu proteina. Ublažava simptome prehlade i gripe. Selen je bitan za sintezu DNK i pravilnu funkciju štitnjače te štiti tijelo od oksidativnog stresa i infekcija. Kurkuma Kurkumin je aktivni sastojak kurkume. Ima antivirusna, antibakterijska i protivupalna svojstva. Često se koristi u azijskoj kuhinji kao začin. Za ublažavanje simptoma gripe i prehlade može se pola kašičice kurkume pomiješati s mlijekom i vodom. Neki dodaju još biber i đumbir za pojačano djelovanje. Raznovrsno povrće Trebalo bi jesti barem tri porcije povrća dnevno, a idealno bi bilo i više. Možete ga konzumirati u supama, kao pire, pečeno na žaru ili u rerni, u varivima, kao dio složenaca, kuhano u pari, te u svježim salatama. Izvor: Faktor