Posljedice začepljenih arterija često se manifestiraju srčanim i moždanim udarom
Ateroskleroza je taloženje masnih naslaga, holesterola, kalcija i drugih čestica na zid arterijskih krvnih sudova koje vremenom uzrokuju oštećenja, a potom i začepljenja krvnih sudova. Drugim riječima zid krvnog suda postaje tanji i manje elastičan, a može zahvatiti arterije svih vitalnih organa u našem tijelu, poput srca, mozga i bubrega. Posljedice začepljenih arterija, koje se često manifestiraju srčanim i moždanim udarom te zatajenjem bubrega, mogu biti vrlo ozbiljne za zdravlje, ali i život čovjeka.
Karamujić: Žene su prilično zaštićene od ateroskleroze sve do menopauze zbog djelovanja hormona estrogena
Prema riječima prim. dr. Indire Karamujić, interniste/kardiologa na Klinici za interne bolesti Univerzitetsko kliničkog centra u Tuzli, ateroskleroza na prvom je mjestu u svijetu po broju smrtnih slučajeva.
- Jako je učestala. Bolesti srca i krvnih sudova danas su, i pored svih mjera koje se preduzimaju, najveći uzrok morbiditeta i mortaliteta u svijetu. Na ovoj listi stanovništvu BiH, nažalost, pripada visoko mjesto. Uzroci su brojni, ali na prvom mjestu je način života praćen nezdravom prehranom i smanjenom fizičkom aktivnošću – kaže Karamujić na početku razgovora za naš portal.
Ko sve spada u rizičnu grupu?
- Ateroskleroza može nastati u dječijem uzrastu i za to postoje egzaktni podaci. Pregledom krvnih sudova kod djece uočene su masne naslage. Do nas je, dakle, osim u izuzetnim slučajevima, kako će napredovati, jer ateroskleroza je spor proces, kojeg možemo, prvo spriječiti, ali i usporiti njen razvoj, usvajanjem zdravih životnih navika. Ipak, najčešća dob, kada osoba počinje osjećati ozbiljne simptome, je nakon 50. godine života.
Neka istraživanja su utvrdila da se ateroskleroza kod žena teže liječi. Kakvo je Vaše mišljenje?
- Mislim da je u liječenju ateroskleroze spol potpuno nevažan. Ono što se tu brka je činjenica da su žene češće podložnije obolijevanju od dijabetesa, koji je jedan od rizikofaktora za napredovanje ateroskleroze, pa je u takvim slučajevima i liječenje teže i ozbiljnije.
Žene su do sada bile pošteđenije od bolesti krvnih sudova za razliku od muškaraca, ali usvajanjem loših navika, kao što je pušenje, nedovoljno fizičke aktivnosti i masna hrana, i kod njih se sve češće otkrivaju.
- Žene su prilično zaštićene sve do menopauze zbog djelovanja hormona estrogena, koji suzbija tzv. agregaciju trombocita, koji su, nakon oštećenja krvnih sudova masnim naslagama, jedan od vodećih faktora nastanka ugruška, a koji ih još dodatno začepljuje. Nakon 50. godine stepen rizika izjednačava se sa onim kod muškaraca, osim u slučajevima kada žena intenzivno pazi šta konzumira u prehrani, redovno vježba i nema genetsku predispoziciju za razvoj ateroskleroze.
Kako se dijagnosticira ateroskleroza?
- Direktno i indirektno pretragama koje mogu potvrditi ili isključiti aterosklerozu. Collor Dopller krvnih sudova vrata, pregled očnog dna, pregled - klinički krvnih sudova ekstremiteta, a ukoliko postoji sumnja radi se i Arteriografija. Pacijent treba proći i pregled kod kardiologa, potom uraditi Ergo-test i koronarografiju. Od laboratorijskih nalaza važno je uraditi i pratiti lipidni profil čiji je poremećaj jedan od najvažnijih rizikofaktora u nastanku ateroskleroze.
U kojim se slučajevima pacijentica upućuje na operaciju krvnih sudova?
- Ukoliko je okluzija, začepljenje krvnih sudova, koja je dijagnosticirana relevantnim metodama, ugrozila dotok krvi u zahvaćeno područje, te postoje izraženi simptomi ishemije - nedovoljnog dotoka krvi, neophodno je pacijenta uputiti na operativni zahvat.
Ateroskleroza je taloženje masnih naslaga, holesterola, kalcija i drugih čestica na zid arterijskih krvnih sudova
Koje sve krvne sudove zahvata ateroskleroza?
- Ateroskleroza može zahvatiti sve arterije u tijelu, ali one koje su najčešće zahvaćene su arterije mozga, srca, bubrega, oka i ekstremiteta (ruke i noge).
Šta utječe na to da neko ima čvrste, a neko mehke naslage na krvnim sudovima?
- Svaki aterosklerotski plak u početku je mekan. Vremenom i napredovanjem procesa ateroskleroze dolazi do ovapnjenja, odnosno otvrdnjavanja plaka i zida krvnog suda koji su tada skloni pucanju i krvarenju.
Izvor: Faktor