Otkriće korisnih posve novih stvari i pojava je uvijek uzbudljivo, no jednako tako je uzbudljivo i kad se otkrije nova namjena već postojećih stvari. CT je dobar primjer toga. S kompjutoriziranom tomografijom kao vrijednom radiološkom metodom smo upoznati još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a sada dolazimo do toga da namjena tog stroja i njegovih snimaka može biti i nešto sasvim novo. Naime, znanstvenici s oxfordskog sveučilišta su novopronađenom metodom analize snimaka učinjenih CT-om saznali da se snimkama može predvidjeti kojim pacijentima prijeti srčani udar. I to godinama prije nego se to dogodi. Ne samo da će se predvidjeti udar, nego i točna arterija kojoj prijeti suženje Spomenutu tehnologiju su oxfordski znanstvenici razvili u suradnji s ustanovama iz Njemačke i Sjedinjenih Država koristeći se algoritmima da prouče masnoće koronarnih arterija, što je prikazano na snimkama srca. Masnoće se mijenjaju kad se arterija upali i to može biti sustav ranog upozorenja u 30% slučajeva srčanih udara. “Ako uspijete identificirati upalu arterija srca onda možete reći točno koja arterija će izazvati srčani napad”, objašnjava oxfordski profesor Charalambos Antoniades. S novom tehnologijom to je itekako moguće analizirajući CT snimke. Većinu srčanih udara uzrokuje nakupljanje masnoća na unutrašnjoj stijenki arterije što dovodi do suženja žile, smanjuje njezinu prohodnost i smanjuje sam dotok krvi u srce. Zasad CT snimke pokazuju liječnicima mjesto na kojem je neka arterija već sužena zbog nakupljanja masnoća, no s ovom novom tehnologijom liječnici će moći točno predvidjeti kojim arterijama prijeti suženje. “Možemo reći da su nečije arterije upaljene i da će se suženje dogoditi u roku od 5 godina. Stoga će se onda moći unaprijed poduzimati preventivne mjere za sprječavanje formiranja masnih naslaga”, zaključuje Antoniades. Znanstvenici se nadaju kako će metodu odobriti nadležne vlasti s obje strane Atlantika u roku od jedne godine. Srčani i moždani udari su dva najveća uzročnika smrti u svijetu i zato je ova vijest iznimno bitna. Izvor: geek.hr/znanost