Ispiši ovu stranicu

Dinja čuva zdravje i partner je vitke linije

Dinje pripadaju redu krastavaca, lubenica i dinja, a smatraju se voćem bez kojega je ljeto gotovo nezamislivo. Ona sadrži i niz korisnih sastojaka koji povoljno utječu na probavu, srce, krvotok i bubrege.

Dinju su prije 3000 godina poznavali i u Kini, a najstarijom se dinjom dosad smatrala ona iz 4. stoljeća, pronađena u Kini.

Danas se dinje najviše uzgajaju u Aziji, Americi, Meksiku, ali i mnogim mediteranskim zemljama.
Dinja štiti od bolesti

Obiluje vitaminom C i vitaminom A (neophodan za dobar vid i ten), a u manjim količinama sadrži druge vitamine i minerale, koji je čine nezaobilaznom u očuvanju organizma od kardiovaskularnih bolesti, starenja, a poboljšava i probavu, rad bubrega te smanjuje krvni tlak. Novija francuska istraživanja pak tvrde da dinja jača i otpornost tijela na štetne UV-zrake.

Dinja je u ravnopravnom odnosu sa svim ostalim voćem, zbog čega ju je poželjno jesti nekoliko puta na dan.

Neka nova istraživanja tvrde da beta – karoten iz dinje pomaže u borbi protiv karcinoma pluća, ali i kod raka grlića maternice, želuca i oralnih bolesti.
Mršavite uz dinju

Ako ste na dijeti, dinja je idealna poslastica koja sadrži oko 88 posto vode i samo 11 posto šećera, što je čini fantastičnim ljetnim niskokaloričnim osvježenjem. Biljna vlakna povoljno djeluju na čišćenje organizma od štetnih radikala i odlična su pomoć kod nadutosti koja će vas zasititi na duže vrijeme.

Kako jesti dinju?

Svježu dinju možete jesti samu, dodati u sve vrste voćnih salata ili je poslužiti uz sladoled. Iako odavno poznata kao nezaobilazan sastojak kompota, pekmeza ili sokova, ona je ipak puno više od deserta. Sigurno ste isprobali kombinaciju pršuta i dinje...

A. A.

Ove web stranice koriste kolačiće kako bi poboljšale Vaše korisničko iskustvo i vodile analitiku o posjećenosti.
Saznaj više...

U redu Izbriši kolačiće