Holesterol je masna supstanca u organizmu. Dvije trećine stvaraju se u tijelu, dok se jedna trećina u organizam unosi hranom. Holesterol ima dobar (HDL – velike gustine) i loš holesterol (LDL – male gustine), zastupljen sa 70% od ukupnog holesterola. Najbolja kombinacija je HDL što veći, a LDL što manji. Sporno je kolika je gornja granica normalnog ukupnog holesterola. Nažalost, ni zdravstveni radnici nemaju jedinstven stav.
Nije pet, sedam je!
Profesora doktora Višeslava Hadži-Tanovića, kardiologa, pitali smo šta je istina o holesterolu i koje su vrijednosti u granicama normale. “Granica normalnog holesterola godinama je sistematski snižavana, a to je dovelo do povećane upotrebe lijekova, statina, koji snižavaju vrijednost. Laboratorije tvrde da je normalan holesterol do 5 mmol/l, a istraživanja pokazuju kako je holesterol normalan do 7 mmol/l i da do te vrijednosti ne treba uzimati lijekove za smanjenje. Tek ako su vrijednosti holesterola konstantno veće od 7 mmol/l, ljekar će propisati statine, uz redovnu kontrolu jetre, štitne žlijezde i šećera u krvi.”
Tvrdi da je godinama stvarana fama o lošem djelovanju holesterola na krvne sudove i kako je označen kao izazivač ubrzane ateroskleroze, koja vodi do angine pektoris i srčanog infarkta. Poznati američki hirurg Dvajt Landel, koji je za 25 godina rada obavio 5.000 operacija na srcu, tvrdi kako je strah od masnoće i holesterola veliki i neutemeljen mit i zabluda i kako je kampanja protiv holesterola najveća prevara 20. vijeka. Otkrio je kako je pravi uzrok srčanih bolesti upala zida u arterijama. Bez upalnog procesa na krvnim sudovima ne bi bilo načina da se holesterol nakupi u zidovima krvnih sudova i prouzrokuje srčani infarkt i moždani udar. Upala uzrokuje da holesterol ostane zarobljen u krvnim sudovima, inače bi slobodno cirkulisao onako kako je priroda uredila.
Doktor kaže kako su najveći krivci za upalne procese na krvnim sudovima pretjerana upotreba visoko prerađenih ugljenih hidrata, šećera i brašna, kao i biljnih ulja sa mnogo omega-6 masnih kiselina, sojino, kukuruzno i suncokretovo ulje. Što više konzumiramo industrijski prerađenu hranu, koja sadrži omega-6 masne kiseline, više podstičemo stvaranje upale zida krvnih sudova i ubrzavamo taloženje masnoća na zidu.
Koristi holesterola
Holesterol u organizmu stvara ćelije, a najviše ćelije jetre, a manje sluzokoža crijeva i nadbubrežne žlijezde. Koristan je i bitan za rast djece, jer ulazi u izgradnju ćelijske membrane, a kod odraslih jer je bitan za stvaranje estrogena kod žena i progesterona kod muškaraca. Nizak nivo izaziva pad koncentracije i smanjuje pamćenje, navodi Hadži-Tanović i dodaje kako je povećan holesterol u organizmu najčešće posljedica loše genetike, nekvalitetne ishrane, slabe fizičke aktivnosti, stresa, šećerne bolesti, hipotireoze, gojaznosti.