Svjež biljni materijal maslačka je sav pun bijelog mliječnog soka. Kada se osuši, biljka izgubi tri četvrtine težine. Osušeni biljni dijelovi su složenog hemijskog sastava.
Olakšava varenje
Maslačak sadrži obilje gorkih supstanci koje utiču na pojačano lučenje žuči, olakšava varenje i čisti crijeva. Prema preporukama njemačke komisije, čiji radovi predstavljaju osnove savremene fitoterapije, primjena preparata na bazi korijena i herbe maslačka opravdana je kod dispepsije, infekcija urinarnog trakta, nekih oboljenja jetre i žučne kese, kao i kod gubitka apetita. U narodnoj medicini maslačak ima vrlo sličnu primjenu. Uglavnom se koristio kod poremećaja protoka žuči, upala urinarnog sistema i dispepsije. Također i protiv hemoroida, kod neregulisanog protoka krvi kroz vene, gihta, reumatskih oboljenja, ekcema i drugih kožnih oboljenja. S obzirom na to da čaj od maslačka ima snažan diuretički efekat (podstiče mokrenje), može da se koristi i kao preventiva bubrežnog kamenca. U kineskoj narodnoj medicini biljka maslačka se koristi za liječenje akutnog zapaljenja dojki, urinarnih oboljenja i izostanka lučenja majčinog mlijeka, a u indijskoj još i za liječenje hroničnih čireva, tuberkuloze, nadutosti, žutice i kamena u žučnoj kesi. Primjena proizvoda na bazi korijena i herbe maslačka kontraindikovana je kod opstrukcije žučnih puteva, zapaljenja žučne kese i ileusa.
Od neželjenih dejstava proizvoda na bazi korijena i biljke maslačka, najveći značaj imaju alergijske reakcije koje nisu rijetke. One se mogu ispoljiti kao koprivnjača, kontaktni dermatitis pa čak i kao anafilaksa. Maslačak se ne preporučuje posebno onima koji su alergični na polen ambrozije, zbog mogućnosti ukrštene reakcije. Nekada upotreba preparata i čaja na bazi maslačka može da dovede do stomačnih problema jer stvara kiselost u organizmu zbog stimulatornog djelovanja na sokove za varenje. Uočeno je također da istovremena primjena maslačka sa nekim lijekovima kao što je antibiotik ciprofloksacin smanjuje njegovo ljekovito dejstvo. Ukoliko primjena preparata i čaja maslačka nije drugačije propisana, uobičajena dnevna doza korijena maslačka je od 12 do 30 g ili od tri do četiri grama sušenih dijelova cijele biljke. Maslačak može da se koristi i u ishrani, za šta su preporučljivi samo mladi nadzemni dijelovi biljke, od kojih se prave salata ili varivo. Starije biljke su dosta gorke pa se ne preporučuju za jelo.
Razni recepti
Za pripremu salate od maslačka potrebni su vam mladi listovi maslačka, dvije rotkvice, šaka jezgra oraha, maslinovo ulje, jabukovo sirće i so. Listove maslačka operite u hladnoj vodi, iscjepkajte i stavite u posudu. Dodajte rotkvice isjeckane na kolutove, isjeckane orahe, so, maslinovo ulje, jabukovo sirće i promiješajte.
Protiv kamena u žuči uzmite 30 g korijena maslačka, 30 g vodopije i 20 g nane. Tri kašike ove čajne mješavine popariti sa pola litra ključale vode, poklopiti i ostaviti da odstoji dva sata. Pije se na dva sata po jedna kašika.
Za otežano mokrenje uzmite četiri grama cijele biljke maslačka, 30 g rastavića, 30 g sitnice i 10 g kukuruzne svile. Tri kašike ove čajne mješavine popariti sa pola litra ključale vode, poklopiti i ostaviti da odstoji dva sata. Pije se na dva sata po jedna kašika.