Komarci su mali dvokrilni kukci koji žive u svim područjima svijeta. Više od 3000 vrsta nastanjuje raznolika područja, od vrućih tropskih do hladnih sjevernih predjela. U Hrvatskoj su do sada pronađene 52 vrste komaraca, na području grada Zagreba 32. Premda je njihova biologija zanimljiva, a pogled pod povećalom redovito donosi znatiželju i puno pitanja, gotovo svi koji poznaju komarce samo kao napasnike koji sišu krv, smatraju ih teško podnošljivim kukcima.
Zbog sve veće trgovine robama i uslugama u svijetu, rasprostranjenost mnogih vrsta komaraca se mijenja. Posljednjih 15 godina u Hrvatskoj je prisutan tigrasti komarac (Aedes albopictus), invazivna vrsta koja se proširila na cijelo područje Hrvatske. Tigrasti komarac je prilagodljiva vrsta, brzo se razmnožava i osvaja nova područja. Napasnik je koji bode tijekom dana, za razliku od većine vrsta na našem području koje su najaktivnije predvečer i u ranojutarnje sate.
Razvoj komaraca
Komarci se razvijaju u vodi. Ženka komarca polaže jaja na pogodna mjesta, na površinu vode ili na mjesta koja će biti prekrivena vodom. Iz jaja se u vodi razvija ličinka prvog stadija veličine oko jedan do dva milimetra. Ličinka se presvlači tri puta. Iz četvrtog stadija ličinke nastaje oblik koji se zove kukuljica, a iz kukuljice se razvija odrasla jedinka - leteći komarac. Prva tri stadija razvoja (jaje, ličinka i kukuljica) događaju se u vodi, dok je odrastao komarac leteći kukac.
Cijeli razvojni ciklus (od jaja do odrasle jedinke) u proljeće traje, ovisno o temperaturi vode, približno tri ili četiri tjedna, a u vrućem ljetnom razdoblju za razvoj je potrebno manje od tjedan dana. Ovisno o vrsti, komarci se mogu razvijati u čistim i onečišćenim vodama, raznolikim prirodnim staništima i staništima koja su nastala utjecajem ljudi.
Prirodna legla komaraca mogu postati: poplavne površine, kanali s vodom, udubine tla u šumama, lokve nastale nakon kiše, stajaćice bez prirodnih neprijatelja ličinki komaraca, voda u dupljama drveća, mirni dijelovi tekućica. Prirodna legla su raznolika, aktivna uglavnom u proljeće. Tijekom ljeta većina legla presuši. Ako se dogodi plavljenje poplavnih površina tijekom ljeta, one postaju aktivna legla komaraca.
Prirodna legla komaraca
Video: Leglo komaraca u deblu drveta https://www.youtube.com/watch?v=LSVG9iNJWHE
Umjetna legla komaraca
Umjetna legla komaraca mogu postati: otvorene posude s vodom u dvorištima i vrtovima (kante i bačve), različiti predmeti u dvorištu i u okolišu u kojima se nakuplja kišnica, gume na otvorenome u koje upada kiša, začepljeni slivnici i oluci, vaze na grobljima, voda u pliticama lonaca za cvijeće, nakupine vode na nepropusnim podlogama, odbačen krupni otpad, neodržavana jezerca i fontane te različite slične nakupine vode.
U proljeće se najprije pojavljuju vrste koje se razvijaju u šumskim područjima i na poplavnim površinama. Ove vrste sposobne su preletjeti velike udaljenosti kako bi došle do krvnog obroka. Tako u godinama s obilnim oborinama u proljeće, na području grada Zagreba komarci se pojavljuju u većem broju od podnošljivog, a njihova mjesta razvoja nisu samo područja grada Zagreba već udaljena poplavna područja istočno i južno od grada. Dolaskom toplijih dana i uz prisutnost dovoljne količine vode u okolišu, broj vrsta komaraca i njihovih legla u našoj okolini se povećava. Stoga je broj tih napasnih kukaca koji lete oko nas posljedica prisutnih uvjeta potrebnih za njihov razvoj, prije svega količine vode i temperature. U naseljenim sredinama znatno im u tome pomaže čovjek jer često pogoduje njihovu razvoju. Na brojnost komaraca utječu i mjere koje se poduzimaju u njihovu suzbijanju.
Zašto nas komarci lako pronalaze?
Ženka komarca bode i siše krv koja joj je potrebna za stvaranje jaja iz kojih će se razviti nove jedinke. Dakle, samo ženka siše krv, a mužjaci se hrane biljnim sokovima. Komarice traže pore u koži u koje guraju svoje rilo i tako dolaze do sitnih kapilara. Najvažniji atraktant – tvar koju receptori ženke prepoznaju i ona tako pronalazi žrtvu od koje će posisati krv je ugljikov dioksid (CO2). Ljudi izdišu ugljikov dioksid i tako stalno privlače komarce. U znatno manjoj mjeri na komarce utječu i drugi čimbenici našeg tijela, kao što su mliječna kiselina, oktenol, toplina tijela te drugi spojevi koje oslobađamo.
Prije nego što započne sisati krv, ženka u našu kožu izlučuje sadržaj u kojem se nalaze tvari koje sprječavaju zgrušavanje krvi. Te tvari u osjetljivih osoba izazivaju kožnu reakciju (urtiku ili drugu alergijsku promjenu). Kod intenzivnog češanja može nastati sekundarna infekcija.
Tigrasti komarci
Na području grada Zagreba udomaćen je tigrasti komarac (Aedes albopictus), azijska invazivna vrsta komaraca. Za razliku od većine vrsta na našem području koje su aktivne predvečer i tijekom ranojutarnjih sati, tigrasti komarac je aktivan i bode tijekom cijelog dana. Odabranog domaćina izbode gotovo nečujno i najčešće nevidljivo. Razvija se u raznolikim umjetnim leglima, a za razvoj mu je potrebna vrlo mala količina vode, svega nekoliko milimetara visine vodenog stupca.
Umjetna legla komaraca su raznolika i brojna (prethodno navedena).
Osim tigrastog komarca, u nabrojenim leglima razvijaju se i druge vrste komaraca, najčešće vrsta Culex pipiens.
Video koji pokazuje koliko malo vode je potrebno za razvoj tigrastih komaraca: https://stampar.hr/hr/legla-komaraca
Građani odgovornim ponašanjem mogu značajno utjecati na smanjenje broja komaraca u svojem okruženju. Potrebno je ukloniti vodu koja može postati leglo komaraca (više: Spriječimo razvoj komaraca). Ako Vam tijekom ljeta dosađuju tigrasti komarci, potrebno je pažljivo pregledati dvorište i pokušati pronaći legla komaraca. Tigrasti komarci najčešće lete u okolini mjesta gdje su se izlegli.
Tekst pripremila: Ana Klobučar, dr.sc. biologije, Voditeljica Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, Služba za epidemiologiju