Od kako je internet postao dostupan u gotovo svakom dijelu svijeta, teorije zavjera, koje su uvijek postojale, počele su se munjevito širiti cijelom planetom.
Jedna od aktuelnih teorija zavjere u vrijeme pandemije korona virusa kombinuje strah od dva "glavna neprijatelja" zadnjih godina - 5G tehnologija i vakcine. Pa tako "oni koji znaju", odnosno oni s "insajderskim" informacijama, tvrde da postoji zavjera da nam se vakcinama - dosadašnjim, a pogotovo budućim - pod kožu ubrizgaju mikročipovi, koji će omogućiti tajnim ili stvarnim svjetskim silama, ili osnivaču Microsofta Billu Gatesu, ovisno koga pitate, da nas u svakom trenutku prate i upravljaju našim odlukama.
Ono što zagovornici takvih teorija zanemaruju, jeste da dobrovoljno nosimo uređaje koji u svakom trenutku prate naše kretanje i, uvjetno govoreći, utječu na naše odluke. Moderni mobiteli, pametni satovi, razne fitness narukvice i drugi prenosni digitalni uređaji imaju opciju lociranja našeg položaja te povezivanje s internetom, što pobija sve teorije o potrebi za zlokobnim mikročipovima iz vakcine da bi se pratilo naše kretanje, a korištenjem društvenih mreža dajemo podatke koji omogućavaju kompanijama da znaju gotovo sve o nama.
Protok podataka
Činjenica je da živimo u vremenu u kojem se javlja ogroman protok različitih podataka i informacija, kaže Marko Crnjanski, novinar portala Netokracija. Korisnici, štaviše, upravo te podatke (da li su lični, bankovni ili neki drugi) ostavljaju na internetu zarad određenih benefita, poput kupovina, korištenja određenih servisa i slično.
Samim tim milioni korisnika postaju dio šireg kruga fluidnosti informacija na webu, koje se, između ostalog, mogu zloupotrijebiti i iskoristiti za mnogo ozbiljnije interesne poslove, što nam je pokazao i skandal s Cambridge Analitycom, dodaje.
Budućnost tehnologije
Kada je riječ o digitalnim trackerima (pametni satovi, fitness narukvice), telefonima i drugim nosivim uređajima kao digitalnim pomagalima, oni ujedno predstavljaju jedan od načina da zadovoljimo potrebe za svakodnevnim informacijama - što zahtijeva i neprestano korištenje naših podataka, bilo da je to korištenje e-maila, prijavljivanje na neki servis ili objava fotografije na Facebooku i Instagramu.
Međutim, korisnici otuda ostavljaju po strani ili zaboravljaju mogućnost da ih neko (u zavisnosti od potreba) upravo putem tih uređaja i podataka koje dijele sa njih može pratiti ili koristiti informacije o njima, ukoliko govorimo o enkripciji podataka (kao što je Apple prije par godina učestvovao u aferi s američkim Federalnim istražnim biroom - FBI).
"Zato su 'vakcine sa čipovima' i drugi uređaji za praćenje samo neosnovana teorija zavere i često izmišljene priče uplašene mase, koja nastoji svoj strah od krađe i narušavanja digitalne privatnosti - da nađe u nekim drugim izvorima, a nisu ni svesni da, zarad sopstvenih benefita, na internetu upravo te podatke ostavljaju svakodnevno", kaže novinar Netokracije.
Sofisticirana mašinerija
Kad koristimo neki besplatni alat, besplatni račun za e-mail ili besplatnu pohranu podataka i fotografija, u tom slučaju trebamo i moramo biti svjesni kako time drugoj strani dajemo dobrovoljni pristanak da nas se prati - web stranice koje posjećujemo, što tražimo na internetu, lokacije u stvarnom životu koje posjećujemo, pojašnjava Krunoslav Ćosić, glavni urednik na web portalu Portofon.com.
"Mi tada postajemo proizvod koji oni mogu dalje prodavati, jer koristimo njihove resurse. Iz svega toga čak ćemo i profitirati. Na primjer, kada gledamo reklame na televiziji, tada moramo gledati promocije namijenjene i djeci, i starijim osobama, i ženama, i muškarcima, i vlasnicima pasa... Na internetu se, na osnovu praćenja naših navika, oglasi mogu personalizirati tako da nam se prikazuju samo oglasi vezani uz područja koja nas zanimaju. Netko tko voli automobile dobit će takve oglase na svoj telefon ili računalo, a netko koga automobili uopće ne zanimaju neće niti vidjeti takve oglase. To je, u konačnici, pozitivni aspekt praćenja."
Opcije praćenja
Glavni urednik na web portalu Portofon.com se osvrnuo i na opcije praćenja putem prenosnih pametnih uređaja. Nakon kupovine novog pametnog telefona sami podešavamo sve postavke, pa tako i postavke aplikacija o praćenju naše lokacija i našeg kretanja, kaže on.
"Ako instalirate aplikaciju koja uključuje LED lampu kako biste se u mraku mogli kretati, onda nema smisla prilikom instalacije davati dozvolu za korištenje vaše lokacije, ili pak pristup povijesti surfanja internetom. Traže li vas takve dozvole, onda deinstalirajte aplikaciju, jer će najvjerojatnije druga strana željeti pratiti sve što radite na telefonu. Moramo čitati s razumom, a to danas očigledno sve manje radimo."
Dodaje da samim time što smo spojeni na internet odajemo svoju lokaciju, jer se putem baznih (odašiljačkih) stanica na koje se spaja mobitel odaje naša lokacija, a lokaciju putem uključenog GPS-a još preciznije nudimo, prenosi Aljazeera.net.