20 Veljača 2020
Windows Media Player Winamp Real Player QuickTime

Odgoj po danski: Nema igrački, temperaturu skidaju uz prozor

U Skandinaviji liječnici rijetko djeci propisuju antibiotike, a ona su manje bolesna. Imaju vrtiće u šumi, a temperaturu skidaju bez lijekova.

Donosimo vam razlike u odgoju sjevernih i južnih naroda 

Bosonoga djeca trčkaraju po vrtiću, prsti su im crni od prašine, a hrana skorena na licu. I da, svi su veseli. Opisani vrtić nalazi se u Kopenhagenu, a iz prve ruke o razlikama odgoja djece u Danskoj i u Hrvatskoj govori Kristina Wolsperger Danilovski, Zagrepčanka koja je s obitelji tri godine živjela u Danskoj.

Razlike između sjevernog i južnog mentaliteta su velike, a Kristina je postavila jedno pitanje koje možda najbolje oslikava razlike. Ono glasi: “Bi li kojem roditelju u ovim našim južnim krajevima bilo prihvatljivo da maloj djeci u javnom vrtiću brišu guzu netom ubranom travom pa da zabunom obrišu guzu koprivom?”. 

- Moj je sin, kad smo se doselili u Dansku, imao godinu i pol. Mene je doslovno šokirao susret s jaslicama, koje su zapravo jedna baraka, bez igračaka, a djeca bosonoga sama hodaju okolo jer se tete jedva bave njima. Danci, naime, vjeruju da djecu od malih nogu treba odgajati da budu individualci, da se trebaju brinuti sami o sebi i animirati se. Danske mame ne trče za svojom djecom i ne viču ‘nemoj, nemoj, pazi, past ćeš’. One vjeruju da dijete mora pasti i da će tako naučiti. U jaslicama moga Tomice smatrali su kako je u redu da izlazi bez kape na snijeg i kišu te da promrzne i pokisne jer sljedeći put sigurno neće zaboraviti kapu. Nema drame ni ako bosi šetaju ili skaču po lokvama u novoj odjeći. Oni misle da tako uče i stječu imunitet - priča Kristina Wolsperger Danilovski, koja je napisala knjigu “Danci i stranci”.

Kaže da joj je ubrzo sve to postalo logično, kao i danski život s prirodom, jer oni nemaju izbora, zima traje predugo, dan također, pa ga moraju iskoristiti što je najbolje moguće.

- S druge strane, možda bi Skandinavci dramili na 35 stupnjeva - kaže. A nju je, kao ženu koja radi u farmaceutskoj industriji, posebno oduševila spoznaja da je to zemlja koja ima najveću rezistenciju na opasne bolničke bakterije te da je to zemlja u kojoj antibiotike rijetko propisuju djeci, ali i odraslima. 

- Za razliku od mediteranskih zemalja, liječnici u Danskoj ne propisuju antibiotik za svaki kašalj ili prehladu. Ne znaju za čepiće, sirupe... Djecu, ako imaju temperaturu, skinu do gola, ostave ih samo u peleni i stave pored prozora da im nordijska hladnoća prirodnim putem skida temperaturu. Nakon prvotnog šoka, kad sam vidjela da je to najpopularnija metoda skidanja temperature, sjetila sam se da tako i mi radimo, i to tuširanjem. Moram reći da djeci stvarno nije ništa, a temperatura se snižava - govori Kristina te dodaje da je još jedan od danskih rituala odlazak u šumu tijekom vikenda.

Danci, kaže, žive s prirodom bez obzira na vremenske prilike. Vrtić u šumi je hit Iznimno su, objašnjava, popularni šumski vrtići, koji su nama u Hrvatskoj potpuno strani. Riječ je o vrtiću koji se sastoji od sklepanog sanitarnog čvora na livadi uz šumu izvan grada. Vrtićka soba, ormarići za stvari i ostali uobičajeni inventar nalaze se isto u šumi. Pelenaši, dakle dvogodišnjaci, idu u grupu Hrast, a predškolci u Smreku. Četverogodišnjaci su u grupi Bor.

- Osam sati svaki dan danska djeca borave u šumi, bez nadstrešnice, bez zgrade, bez igračaka, bez radijatora. Škola na terenu. Sa sobom nose lunch pakete, pretežno sirove hrane. Princip šumskog vrtića je jednostavan - svakog jutra autobusi sakupljaju djecu i voze ih izvan grada, daleko, u neku ekološku šumu. Osnovno je pravilo da se jasličari moraju animirati sami, bez upletanja pedagoga. Nakon osmosatne smjene autobusi djecu odvoze natrag u grad.

Djeca su na svježem zraku, trče, luduju, igraju se... - govori Kristina, ali se istodobno pita nije li boravak u šumskim vrtićima, uz obilje vjetra i kiše, iscrpljivanje dječice da umorni zaspe već u pola sedam? Je li to, dodaje, ekološka metoda odgoja kako bi roditelji imali mir nakon povratka s posla?

- Istina je da sva ta djeca s vremenom postanu odrasli ljudi, manje-više normalni i zdravi, vjerojatno ne manje sretni ili luđi od Hrvata - kaže Kristina, koju je u prvim danima šokiralo nešto za što bi u Hrvatskoj vjerojatno zvali socijalnu službu, a vrtić zatvorili.

Svako jutro prolazila je pokraj desetak kolica parkiranih u dvorištu jaslica, u kojima mora ostaviti svojeg uplakanog 1,5-godišnjeg sina. Svako jutro čula bi tihi plač, a jednom se i ohrabrila pogledati odakle dolaze jecaji. Zagledala se u jedna kolica te u njima ugledala zavezanu bebu jasličke dobi kako plače. U devet od deset kolica spavale su bebe, na nordijskoj hladnoći, bez nadzora!

Danci, naime, opasno vjeruju u terapeutski učinak spavanja djece na otvorenom, uglavnom bez nadzora. U danskim je jaslicama takvo čuvanje djece standard: ako slučajno nemaju dvorište, moraju imati osiguranu terasu za dječju spavaonicu na otvorenome!

Slično je i u ostalim skandinaskim zemljama kao i pravilo o nerazmetanju. Naime, u Danskoj je nepisano pravilo da nije poželjno isticati bogatstvo, što se uči već od malena. Danski roditelji svojoj djeci ne poklanjaju učestale i skupe poklone. Lego kocke dobit će, primjerice, samo za Božić.

Darovi su skromni

- Moj sin je bio pozvan na rođendan, a za poklon smo kupili Lego kocke, ali ne preskupe. No, taj dar je bio najluskuzniji od svih. To se više nije ponovilo- kaže.

Djeci ne daju ni slatkiše već jedu sirovu hranu. Danci obožavaju djecu. To je vidljivo već na ulici - djeca su svugdje, a roditelji ih uvijek vode sa sobom. U Danskoj se neobično često mogu vidjeti dvostruka kolica za blizance, puno se žena podvrgava umjetnoj oplodnji, a za nas velik broj žena ima djecu s više partnera. Također, gay parovi normalno odgajaju djecu baš kao i žene koje nemaju partnera. 

Svakako mi se čini opravdano i poželjno da djeca hodaju bosa kod kuće gdje je topao pod, na plaži po kamenčičima, po travi u vrtu - zapravo u svim relativno sigurnim uvjetima. Poznato je da su naša stopala puna živčanih završetaka i njihovom stimulacijom odnosno izloženošću raznim teksturama potiče se stvaranje novih sinapsi, dakle mozak se razvija. Pa zašto onda to ne iskoristiti? Što se oblačenja tiče - djecu treba obući primjereno, tako da se osjećaju ugodno u određenim vremenskim uvjetima, nikako nisam za pretopljavanje što često roditelji čine.

KULTUROLOŠKE RAZLIKE

Bebe ne nose pelene, OK je kad su gladni, što reći na taj odgoj?

Mišljenja sam da zaista ne postoje loši vremenski uvjeti za boravak u prirodi već samo loš odabir odjeće. No iz prakse zaista primjećujem različite stavove roditelja oko izlazaka djece van. Jedni su veliki zagovornici svakodnevnog što dužeg boravka vani dok drugi negoduju što smo izveli djecu van čim se malo spuste temperature ili primjerice ukoliko je u parku blato. No ovdje ne popuštamo, djeca svakodnevno barem nakratko izlaze van ako nam to vremenski uvijeti dopuštaju, dakle ako baš ne pljušti kiša ili ako temperature nisu ekstremno niske. Velikoj većini djece to je jedini izlazak, osobito u zimsko vrijeme kada su dani vrlo kratki.  Razlike u odgoju su velike A što se spavanja na svježem zraku tiče, apsolutno smatram poželjnim, i brojna istraživanja dokazuju blagodati boravka na svježem zraku. Djeca bolje i duže spavaju, zdravija su, objašnjava ravnateljica dječjeg vrtića Dječji grad Andrea Batarilo koja kaže da je popularna knjiga Danski odgoj djece otvorila novu tematiku koja e tiče odgoja djece.

- U knjizi se mogu pronaći brojne činjenica koje se zapravo kose s uvriježenim mišljenjima o odgoju djece koja se kod nas prenose s koljena na koljeno već generacijama a možda i nemaju nekog znanstveno dokazanog uporišta. Primjerice propuh - kaže Batarilo.

Pet pravila: Ono što je Skandinavcima normalno, nama je bizarno

1. Djeca spavaju u kolicima na otvorenom

Danci terapeutskim postupkom smatraju spavanje djece na otvorenom. Svaki vrtić mora imati prostor na otvorenom, gdje parkiraju kolica, u kojima se bebe na nordijskoj hladnoći odmaraju bez nadzora.

2. Temperaturu skidaju na nama bizaran način 

Čepići, oblozi i sirupi za Skandinavce su nepoznanica. Djeci temperaturu skidaju tako da ih skinu do gola i ostave samo u pelenama ispred otvorenog prozora kako bi im hladnoća prirodno snizila temperaturu.

3. Ne propisuju antibiotike učestalo

U Danskoj vrijedi pravilo da ljudima, osobito djeci, rijetko propisuju lijekove. Zapravo, to čine samo kad je zaista nužno. Istodobno, postotak procijepljenosti djece u Danskoj izuzetno je visok.

4. Djeca odlaze u eko vrtić u nekoj od šuma

Bilo da je zima, kiša ili vjetar, dječica se ukrcaju u bus i odlaze u šumu, gdje borave osam sati na zraku. Sami se igraju, a za ručak im daju lunch paket. Kada dođu kući, već u pola sedam čvrsto spavaju.

5. Igračke slabo daruju djeci, kao i slatkiše

Danska djeca rijetko dobivaju slatkiše, a jedu pretežno sirovu hranu. Roditelji mališanima rijetko daju darove, a Lego kocke dobivaju samo za Božić, ne tijekom godine. Moraju se znati sami zaigrati. Suočavaju se s kritikama jer žele biti zemlja bez Downowog sindroma Iako se smatra da su mnoge specifične odgojne metode zaslužne da se danska djeca smatraju najsretnijima na svijetu, a danski roditelji služe kao primjer kako se podižu samopouzdana i uspješna djeca, Danska se suočava i s kritikama kada se govori o neetičnom odnosu prema rađanju djece s Downovim sindromom, na primjer. Tako kritike izaziva i činjenica da se svim trudnicama omogućuju besplatni prenatalni testovi kako bi se “eliminirao defektni zametak”. Prevedeno, sve žene kod kojih se utvrdi da nose plod s Dowovim sindromom potiču se da ga pobace, a Danska i deklarativno želi biti zemlja bez djece s Downovim sindromom.

Riječ stručnjaka: Djeca trebaju što više boraviti na svježem zraku

Prof. dr. sc. Marija Vrca Botica kaže kako je pogrešno djecu pretoplo odijevati jer su djeca sputana, nisu komotna u aktivnostima, preznojavaju se.   

- Odjeću je potrebno prilagoditi individualno, vremenskim prilikama, prostoru u kojem boravi i aktivnosti djeteta. Djeci treba omogućiti što više boravaka na svježem zraku, čak i zimi, po kiši i snijegu. Kao prvo, djeca često borave u pregrijanim prostorijama, gdje je suh zrak. Sluznice dišnih putova su uz suhi zrak osjetljivije na ‘pucanje’ i otvoren je put infekcijama. Drugo infekcije se u ‘kućnom kontaktu’ (vrtići, dnevni boravci, igraonice) lakše prenose kapljičnim putem na kratkoj udaljenosti od bolesne osobe. Prostorije u kojima boravi više djece treba nekoliko puta na dan vjetriti, vlažiti, a za to vrijeme  djeca trebaju biti vani. Također, ako se dijete smoči, neće se odmah razboljeti, treba promijeniti mokru obuću i odjeću. Strahovi dijelom dolaze zbog sjećanja iz teških vremena, kad su djeca dugotrajno pješačila do škole, bila mokra u školi i, tako se mokra vraćala kući. To je, nasreću, prošlost. Poboljšanje socijalnog statusa, stanovanja i prijevoza do škole bitno je smanjilo obolijevanje djece od akutnih bolesti i njihovih posljedica (reumatska groznica) - kaže prof. dr. sc. Vrca Botica, koja na pitanje jesu li danska djeca sretnija od naše kaže:

 - Mi imamo više sunčanih dana, imamo više kompletnih obitelji, proširenih obitelji, s bakama i djedovima, u kojima se djeca odgajaju. No nije sve to dovoljno. Pozitivno ozračje cijelog društva djeluje i na djecu. Tužna su djeca iz nefunkcionalnih obitelji, zlostavljana djeca. Obiteljsko nasilje nad djecom ostavlja traga na tim malim bićima, koja, nažalost, nisu u Hrvatskoj još dovoljno zaštićena. Dragi roditelji, izađite iz doma i uživajte na zraku s djecom Ravnateljica dječjeg vrtića Dječji grad u Samoboru, Andrea Batarilo kaže kako cjelokupni stil života na koji Skandinavci stavljaju naglasak zapravo vrlo pogoduje dobrom imunitetu.

-Boravak u prirodi, micanje djece od ekrana, s druge strane topli emocionalni odnosi, zajedništvo, pozitivan pogled na život...  

Sve je to očito jedan dobar recept za zdrav i jak imunitet, a posljedično i za upotrebu manje antibiotika. A možemo li i mi doći do toga? Pa sigurna sam da možemo slijedeći primjere dobre prakse. Hrvatska djeca su predivna, kao i sva djeca svijeta. Djeca kojoj se ništa neće dogoditi ako ponekad protrče bosi po livadi, izađu van bez kape, ako prošeću po kiši ili izgrade iglu od snijega a da pri tome nisu navukli skijaške rukavice. No puno će toga propustiti ukoliko to sve neće doživjeti pod krinkom loših vremenskih uvjeta za boravak u prirodi. Stoga, dragi roditelji izađimo iz udobnosti toplog doma i priuštimo djeci nezaboravna iskustva skakanja po blatnim lokvicama, valjanja u snijegu, bosonogog trčkaranja. Djeca će se toga rado sjećati- kaže Batarilo.

Izvor: 24sata.hr

Pročitano 53 puta

Napiši komentar

Molim upišite sva obavezna polja označena zvjezdicom (*).
Dozvoljena je uporaba HTML koda

Zadnje vijesti

Nerviraju vas ispucale pete? Ovo su najčešći uzroci zašto strada koža na stopalima

Nerviraju vas ispucale pete? Ovo su najčešći uzroci zašto strada koža na stopalima

Promene na koži stopala vidljive su tokom toplijih meseci kada...

BOSANSKI ĆEVAPI. DETALJAN RECEPT SA SVIM CAKAMA!

BOSANSKI ĆEVAPI. DETALJAN RECEPT SA SVIM CAKAMA!

BOSANSKI ĆEVAPI. DETALJAN RECEPT SA SVIM CAKAMA!

Američki znanstvenici proizveli generator koji električnu energiju proizvodi iz gotovo ničega

Američki znanstvenici proizveli generator koji električnu energiju proizvodi iz gotovo ničega

Da vam netko kaže kako je moguće proizvoditi električnu energiju...

Zašto nikada ne biste trebali ponovno napuniti plastičnu bocu vodom

Zašto nikada ne biste trebali ponovno napuniti plastičnu bocu vodom

U svakom slučaju, želite li stvarno učiniti nešto dobro za...

Dok Tadić “prodaje maglu”, u Hercegovini ne prestaju štampati lažne diplome

Dok Tadić “prodaje maglu”, u Hercegovini ne prestaju štampati lažne diplome

Da bi bila dosljedno provedena opsežna istraga, Tužilaštvo USK bi...

Koja boja urina je znak opasnih bolesti

Koja boja urina je znak opasnih bolesti

Većina nas ne voli pričati o stvarima poput urina ili...

Osam jezivih mentalnih bolesti

Osam jezivih mentalnih bolesti

Dezorijentiranost najzastupljenija

Repa - skrivena blaga neuglednog korijena

Repa - skrivena blaga neuglednog korijena

Repa je biljka koja ne uživa veliku popularnost, ali odličan...

Biber voda topi kilograme

Biber voda topi kilograme

Biber voda je jedno od najboljih pića koje možete konzumirati...

Prokulice, pametne glavice koje pomažu u probavi

Prokulice, pametne glavice koje pomažu u probavi

Hladnoća i niske temperature pomele su s tržnica sve nježnije...