29 Siječanj 2020
Windows Media Player Winamp Real Player QuickTime

Švedska otkrila kako zaustaviti najveću zdravstvenu pošast

Primjer Švedske koja je 'prerezala' dijeljenje antibiotika šakom i kapom slijedi i Australija, a morat će i druge zemlje u svijetu ako želimo i dalje imati učinkovite lijekove

Otpornost na antibiotike postala je vrlo ozbiljan problem diljem svijeta, pa je zanimljivo pratiti kako se neke zemlje pokušavaju boriti protiv toga. Australija je nedavno krenula u primjenu programa borbe protiv rezistencije na antibiotike koji je Švedska ustanovila još 1995. godine, pod nazivom Strategic Programme Against Antibiotic Resistance (Strama) i koji je dao odlične rezultate.

Naime, u razdoblju od 1992. do 2016. Švedska je smanjila broj terapija antibiotikom izdanih na recept za 43 posto, dok je među djecom mlađom od četiri godine upotreba antibiotika na recept pala za čak 73 posto. Tako je udio antibiotika u liječenju danas u Švedskoj na najnižoj razini u usporedbi sa zemljama OECD-a, i to podjednako - i kod ljudi i kod životinja, piše Independent. 

Nema druge nego prestati se razbacivati s antibioticima

Znamo da desetljećima nemamo novih antibiotika te da svaka njihova primjena dovodi do toga da bakterije razvijaju sve veću otpornost na antibiotike koje imamo. Tako se i nameće rješenje: Trebalo bi ih prepisivati doista samo onda kad su neizbježni, a ne baš kod svake infekcije, što je bila vodilja i švedskim stručnjacima, nakon što se u razdoblju između 1980.-ih i 1990-ih godina zabilježio značajan porast u njihovoj primjeni.

Australija je u međuvremenu odlučila krenuti za tim primjerom. Još 2017. godine zdravstvene vlasti poslale su liječnicima uputu da pokušaju smanjiti upotrebu antibiotika, što je već u prvih šest mjeseci dovelo do toga da se njihova upotreba smanji za 10 posto.

Uvedena je i redovita revizija, tako da liječnici redovito dobivaju izvješće o tome koliko su antibiotika prepisali i kako se kreće trend u njihovoj ordinaciji, što i njima značajno pomaže u praćenju stanja.

Ovakav način praćenja i u Švedskoj se pokazao korisnim, jer je dodatno stimulirao liječnike da i sami vode računa o tome koliko antibiotika prepisuju.

Osim toga, australijska Komisija za sigurnost i kvalitetu u zdravstvenom sustavu sastavila je listu antibiotika koji se mogu koristiti kao zadnja linija obrane. Jedan od primjera je meropenem, koji se obično koristi u liječenju infekcija, kod bakterija otpornih na druge lijekove. Trenutno je pravilo da se takvi lijekovi mogu koristiti samo u bolnicama, pod nadzorom liječnika, mikrobiologa i farmaceuta. Pacijenta mora pregledati cijeli tim, a lijek se prepisuje samo ako ga svi odobre.

Sličan pristup primijenjen je i u Švedskoj. Dodatno, na smanjenje upotrebe antibiotika u Australiji je utjecalo i to što je zaustavljena i primjena antibiotika na 'ponavljajući' recept, odnosno mogućnost da pacijenti koji misle da im je potrebna još jedna kura lijeka taj lijek i podignu u ljekarni na temelju prvog recepta. Tako su neki pacijenti koristili antibiotike 'za svaki slučaj' ili mogli podići antibiotike za nekog drugog.

U Švedskoj takva mogućnost ne postoji, zbog čega su uvedena veća pakiranja antibiotika, pa liječnici mogu prepisati njih, ako smatraju da je to potrebno. Savjetodavni odbor za prava na lijekove u Australiji preporučio je, stoga, ukidanje takvih 'ponavljajućih' recepata za niz antibiotika u čestoj upotrebi.

Odgođena primjena lijeka

Još jedna metoda u Švedskoj je potaknula dobre rezultate. Riječ je o odgođenoj primjeni lijeka. Naime, liječnici bi najavili da će prepisati antibiotik pacijentu tijekom njegovog posjeta, ali bi mu savjetovali da pričekaju prije toga i vide kako će se razvijati simptomi. Na koncu ih prepisuju tek ako se to pokaže potrebnim.

Analiza je pokazala da se nakon odgođene primjene samo 31 posto pacijenata zaista i počne koristiti antibiotike, u odnosu na 93 posto, koliko bi ih koristilo da takve odgode nije bilo. Zbog toga je u Švedskoj preporuka za odgođenu primjenu antibiotika ušla i u vodič preporuka za primjenu antibiotika koji je poslan liječnicima na nacionalnoj osnovi, piše The Independent.

Stručnjaci se u velikoj mjeri slažu da na ukupne rezultate značajno utječe i javna kampanja, odnosno podizanje svijesti kod pacijenata o tome da upotreba antibiotika koji potrebna baš kod svake infekcije.

I u Hrvatskoj je rezistencija visoka

U Hrvatskoj već od 1996.g. djeluje Odbor za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike, koji je povezan s većinom laboratorija u Hrvatskoj koji se bave procjenom potreba za propisivanjem antibiotika kod pacijenata i već od tada se radi na smanjenju upotrebe antibiotika. Osim toga, 2017. godine usvojen je i  Nacionalni program za kontrolu otpornosti bakterija na antibiotike, za razdoblje od 2017. do 2021. godine, koji uključuje niz institucija koje bi zajednički trebale raditi upravo na smanjenu  primjene antibiotika. 

Inače, prosječna izvanbolnička potrošnja antibiotika na razini zemalja EU/EEA u 2018. godini iznosila je 18,4 definirane dnevne doze (DDD) na 1000 stanovnika i kretala se od 8,9 DDD/1000 stanovnika po danu u Nizozemskoj, do 32,4 u Grčkoj.

U Hrvatskoj je bila 17,0 DDD/1000 stanovnika na dan, što je čak malo ispod europskog prosjeka. Po potrošnji antibiotika u bolnicama, bili smo u okvirima europskog prosjeka, sa 1,8 DDD/100 stanovnika po danu, pa se može reći da situacija nije alarmantna, iako se posljednjih desetak godina prije donošenja Nacionalnog plana bilježio porast uporabe antibiotika. 

Većina stručnjaka slaže se u tome da, osim što treba raditi na tome da se rjeđe prepisuju i koriste, treba podizati svijest pacijenata o tome koliko je opasno kada ih koriste nepravilno, ili na svoju ruku. Naime, čest je primjer da ljudi kojima je antibiotik prepisan ne popiju lijek do kraja, zbog čega se bolest može ponoviti, kao i da ih čuvaju 'za kasnije', ili vade iz ladice da bih ih dali ukućanima, bez konzultacija s liječnicima. Na taj način dodatno utječu na njihovu efikasnost, odnosno rezistenciju bakterija na lijek.

Pročitano 21 puta

Napiši komentar

Molim upišite sva obavezna polja označena zvjezdicom (*).
Dozvoljena je uporaba HTML koda

Zadnje vijesti

Danas oblačno sa kišom, na planinama snijeg

Danas oblačno sa kišom, na planinama snijeg

Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje umjereno do pretežno...

Vozi se po mokrom kolovozu, oprez zbog odrona

Vozi se po mokrom kolovozu, oprez zbog odrona

Na putnim pravcima Tuzla - Zvornik, Tuzla - Bijeljina i...

SIPA drogu pronašla u cisterni, uhapšen vlasnik benzinskih pumpi iz Gornjeg Vakufa

SIPA drogu pronašla u cisterni, uhapšen vlasnik benzinskih pumpi iz Gornjeg Vakufa

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) predat će...

Australski znanstvenici razvili koronavirus u laboratoriju: "Imamo ga! Fantastično!"

Australski znanstvenici razvili koronavirus u laboratoriju: "Imamo ga! Fantastično!"

Znanstvenici u Australiji uspjeli su u utorak razviti koronavirus u...

Agencija za područje rijeke Save zapošljava uz ´poseban´ uvjet - morate imati navršenih 15 godina

Agencija za područje rijeke Save zapošljava uz ´poseban´ uvjet - morate imati navršenih 15 godina

Agencija za vodno područje rijeke Save traži suradnika za odnose...

Želite se riješiti kilograma? U dijetama se sve svodi na tri stvari

Želite se riješiti kilograma? U dijetama se sve svodi na tri stvari

U posljednjih nekoliko godina pojavio se veliki broj raznovrsnih dijeta...

Ovako izgleda vozilo koje je prešlo više od dva miliona kilometara

Ovako izgleda vozilo koje je prešlo više od dva miliona kilometara

Stvari postaju jasnije kada kažemo da je u pitanju Ford...

Iznenađenje za nove korisnike: Još jedno Windows 10 upozorenje

Iznenađenje za nove korisnike: Još jedno Windows 10 upozorenje

Radi se o tome da je novo Windows 10 sigurnosno...

Slučajevi u BiH: Imaju 24, 26 i 29 godina, a već primaju penziju

Slučajevi u BiH: Imaju 24, 26 i 29 godina, a već primaju penziju

Među najmlađim penzionerima su i 26-godišnjak sa područja Banjaluke i...

Niti može biti velike Srbije, niti velike Albanije, samo velike tragedije

Niti može biti velike Srbije, niti velike Albanije, samo velike tragedije

Milo Đukanović ocjenjuje povodom dešavanja u vezi sa Zakonom o...

Kako napraviti biljni oblog koji pomaže kod opeklina, rana, porezotina i uboda

Kako napraviti biljni oblog koji pomaže kod opeklina, rana, porezotina i uboda

Opekli ste se, porezali, uboli, zaradili masnicu ili vas je...