Ispiši ovu stranicu

Kad advokati zanemare "pravila igre":

Zloupotreba povjerenja klijenata, estradizacija, bahatost..., ima li sankcija?

"Advokat uhapšen zbog podstrekavanja kriminalaca na ubistvo", "Advokat optužen da je rukovodio grupom za organizirani kriminal", "Advokat branjeniku pokušao unijeti drogu u zatvor", "Advokat uhapšen zbog fizičkog napada", samo su neki od novinskih naslova koji svjedoče da, kao i u svakoj profesiji, i ovoj imamo njene manje časne predstavnike...

Advokati, s obzirom na to da se bave javnim poslom, trebalo bi da u svakom trenutku vode računa o svom ponašanju, da čuvaju ugled profesije i strogo se pridržavaju pravila ponašanja propisanih kodeksima i zakonima koji za njih važe. Međutim, u praksi to i nije uvijek baš tako. Bh. mediji su godinama već "zatrpani" izvještajima o radu sudija i tužilaca, dok se druge strane na ponašanje i rad advokata nikako ili gotovo nikako ne obraća pažnja. A bilo je razloga i za to. 

"Advokat uhapšen zbog podstrekavanja kriminalaca na ubistvo", "Advokat optužen da je rukovodio grupom za organizirani kriminal", "Advokat branjeniku pokušao unijeti drogu u zatvor", "Advokat uhapšen zbog fizičkog napada", samo su neki od novinskih naslova koji svjedoče da, kao i u svakoj profesiji, i ovoj imamo njene manje časne predstavnike, koji svoj položaj koriste za stjecanje materijalne i drugih oblika koristi na nečastan, a ponekad i krajnje kriminalan način.

U kodeksima i zakonima definisana su pravila koja advokati moraju poštovati, ali i sankcije koje će, u suprotnom, biti primijenjene. Tako se mogu izreći privremene ili stalne zabrane obavljanja djelatnosti, ovisno o visini kazne koju im izreknu sudovi, ali i procjeni da li je takva osoba dostojna obavljati taj posao.

Kodeks za advokate

Pravila ponašanja advokata utvrđena su Kodeksom i ona moraju postati dijelom svijesti i uvjerenja svakog advokata. Suština Kodeksa je da advokati moraju služiti interesima pravde kao i onima čija su im prava i slobode povjereni da ih štite i brane. Njihova dužnost nije samo da zastupaju svoju stranku i uzmu joj novac, već da joj budu i savjetnici u najboljem smjeru.

Ovakva uloga advokata pred njih postavlja mnoštvo pravnih i moralnih obaveza, naročito prema stranci, sudovima i drugim organima pred kojima advokati zastupaju slučaj svoga klijenta. 

Vasvija Vidović, predsjednica sarajevske Advokatske komore

Vasvija Vidović, predsjednica sarajevske Advokatske komore kaže za Faktor da su najčešća kršenja Kodeksa advokatske etike kroz sukob interesa, te zloupotrebe kroz službu.

- Naprimjer, dešavaju se svjedočenja advokata protiv klijenata, što je vrlo neprimjereno i nezakonito. U toj situaciji se preispituje dostojnost jer to je jedna od teških povreda. Advokat je obavezan na čuvanje advokatske tajne, koju može odati samo u izuzetnim slučajevima koji su zakonom propisani i uz saglasnost klijenta. Također, jedna od najčešćih povreda koje se pojavljuju je zastupanje jedne strane, pa se onda daje otkaz klijentu, pa se zastupa druga strana. To je nezamislivo i radi se o teškim povredama principa advokature - kaže Vidović za Faktor.

Ono što je bitno, naglašava Vidović, jeste da advokatske komore reaguju na vrijeme na te prijave i da objektivno i pažljivo svaki slučaj razmotre kao što se to radi u sudskom postupku.

- Kad se radi o zloupotrebama, najčešće ukoliko je u pitanju sudski postupak onda je sud taj koji donosi privremenu mjeru zabrane na prijedlog tužilaštva koja je ograničenog trajanja, a što se tiče same komore ona u slučaju zloupotrebe procjenjuje da li je vještak dostojan za obavljanje te funkcije. To se provjerava pri upisu advokata i ukoliko dođe do sudskog postupka - pojašnjava Vidović.

Advokotska komora reaguje na prijavu, dakle, ne postupa po službenoj dužnosti.

- Nakon što takva prijava stigne, ona se odmah upućuje disciplinskom tužiocu, koji onda ispituje te okolnosti, šalje drugoj strani da se izjasni i provodi određena ispitivanja i procjenjuje činjenice hoće li ući u disciplinski postupak ili neće. Postoji pravilnik koji reguliše disciplinski postupak i to se radi na sličan način kao što VSTV vodi disciplinske postupke u odnosu na nosioce pravosudnih funkcija. Dakle, daje se protivnoj strani da se izjasni, ako jedna strana navede određene svjedoke, druga navede svoje, vrše se provjere i ocijeni se da li su činjenice takve da će se pokrenuti disciplinski postupak i pokreće taj postupak na način regulisan Pravilnikom - pojašnjava Vidović.

Pored Kodeksa, postoji i Zakon o advokaturi FBiH, koji je precizirao u kojim slučajevima advokat privremeno, a u kojim trajno, može izgubiti pravo na obavljanje djelatnosti.

Prema ovom Zakonu, advokatu će se privremeno zabraniti vršenje advokatske djelatnosti, ako je protiv njega određen pritvor, odnosno ako je stupio na izdržavanje kazne zatvora izrečene u trajanju do šest mjeseci.

Advokatu se može privremeno zabraniti vršenje advokatske djelatnosti ako je protiv njega pokrenut krivični postupak za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje advokatske djelatnosti, ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak za težu povredu dužnosti, ako se krivični, odnosno disciplinski postupak protiv njega ne može uspješno provesti bez privremene zabrane vršenja njegove djelatnosti, ako je u vršenju advokatske djelatnosti više od tri puta, odnosno dva puta u kontinuitetu, izvršena povreda dužnosti ili ugleda advokature, bez obzira na težinu pojedinačne povrede.

Rješenjem o privremenoj zabrani, utvrđuje se tačan vremenski period tokom kojeg će advokatu biti zabranjeno da obavlja djelatnost.

Bitno je naglasiti i to da ukoliko nadležni sud nekom izrekne zabranu, Komora ne vodi svoj postupak. Dakle, ako je sud izrekao kaznu, Komora ne može duplirati, jer ne može neko zbog istog djela biti kažnjen dva puta, a odluka suda "starija" je od odluke Upravnog odbora Komore. Ukoliko, pak, Sud ne izrekne mjeru zabrane, onda Komora ima "svoja pravila igre". 

Pod težom povredom advokatske dužnosti smatra se svako teže narušavanje dužnosti, odnosno  ugleda i advokatskog kodeksa etike, a naročito očigledno nesavjesno obavljanje djelatnosti advokata, bavljenje poslovima koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnošću advokature, povreda dužnosti čuvanja advokatske tajne, i zahtijevanje naknade veće od propisane Tarifom ili od ugovorene.

U postupku za utvrđivanje odgovornosti za lakšu povredu advokatske dužnosti, advokatu se mogu izeći disciplinske mjere u vidu opomene, javne opomene ili novčane kazne, dok se za teže povrede dužnosti može izreći novačana kazna do 10.000 KM, zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju od šest mjeseci do pet godina i brisanje iz Imenika advokata u vremenu trajanja zabrane obavljanja advokatske djelatnosti.

Iako su "pravila igre" veoma jasna, opći dojam u javnosti je da u praksi to i ne izgleda baš uvijek tako.

Prijedlozi iskusnih advokata

Tako je poznat primjer advokata Bajre Čilića koji je bio suspendovan, nakon što je osuđen za unošenje droge klijentu u zatvor. Iako pod suspenzijom, on je pred Sudom BiH nastavio zastupati Zdenka Andabaka, optuženog za ratne zločine, koji nije znao da je njegov branilac pod suspenzijom.

Sud BiH je tek 10. oktobra 2016. godine obaviješten o odluci Disciplinskog suda Advokatske komore o suspenziji Bajre Čilića. Odluka je donesena 8. februara, a potvrđena 13. marta te godine.

Suspenzija je trajala do oktobra, odnosno istekla je malo prije nego što je Sud o njoj uopće i bio obaviješten.

Vlado Adamović

Advokat Vlado Adamović zastupa tezu da cijeli postupak "treba uozbiljiti".

- Tamo gdje Ministarstva pravde uređuju sistem ja sam protivnik toga, zbog toga što onda država može manipulirati interesima i advokata i advokature, može proganjati ljude i tako dalje, i to se već dešavalo, ali ako je već kao što je kod nas advokatura ovlaštena da provodi postupke onda te postupke treba uozbiljiti. Zastupam isto mišljenje kao i kad sam bio predsjednik Vijeća sudija, kada sam rekao da mi sudije trebamo pomesti ispred svojih vrata. Ne može se desiti da ostanemo gluhi na novinski natpis "Sudija ukrao" - to mi moramo rješavati - kaže Adamović.

Adamović Smatra da je "po istom principu potrebno da se advokati dovedu u red, prije svega da poštuju etiku, poslovnik, sve ono što su pravila jer bez obzira što je to privatna djelatnost, to je javna djelatnost, imate procesnu ulogu".

- Ne može se, naprimjer, tolerirati da advokat kasni na suđenja po sto puta pa da to bude razlog odlaganja, nego ako advokat zakasni 50 puta onda komora mora reći: "Ti jesi advokat i ti samostalno odlučuješ, ali ne možeš kršiti do te mjere advokatsku etiku da mi svi znamo da kasniš na suđenja". Ili recimo, kada je u pitanju odnos prema kolegama, pa imamo slučajeve gdje advokat prima stranku drugog advokata, radi ovome iza leđa, dogovara...U ozbiljnim zemljama zabrane mu djelatnost za sva vremena. Ja jesam pristalica da stvari treba uozbiljiti, ne proganjati ljude, ne da se to pretvori u UDBA-u, nego jednostavno da se to provodi onako kako je to propisano - zaključuje naš sagovornik. 

Poseban slučaj predstavljaju pojedini slučajevi "estradizacije" nekih sudskih procesa, naročito onih za koje postoji veći interes javnosti, a koje javnost percipira kao  eksponiranje pojedinih advokata, nametanje, samoreklamiranje, ponekad čak i dezavuisanje javnosti.

Vidović pojašnjava da je advokatu u suštini apsolutno zabranjeno reklamiranje u smislu oglašavanja, nuđenja svojih usluga ili naprimjer tvrdnji da taj advokat nudi najbolju uslugu.

- Također, advokatu je zabranjeno i izravno komentarisati predmet koji je živ, pod uslovom da nije suprotna strana to činila, jer onda ima pravo regirati. Recimo, u  krivičnim predmetima kao Tužilaštvo da neko saopćenje, onda i druga strana ima pravo, a isto važi i u parničnom postupku - kazala je Vidović.

Ove web stranice koriste kolačiće kako bi poboljšale Vaše korisničko iskustvo i vodile analitiku o posjećenosti.
Saznaj više...

U redu Izbriši kolačiće