27 Veljača 2020
Windows Media Player Winamp Real Player QuickTime

Ivan Lovrenović: Društvo manjina

U cijeloj modernoj povijesti ove zemlje nikada kao danas etnička pripadnost nije tako presudno i sveobuhvatno određivala čovjekov položaj i mogućnosti

Deseti tekst 21 teze o Bosni i Hercegovini Ivana Lovrenovića, objavljenih u knjizi Bosna i Hercegovina – budućnost nezavršenoga rata (2010). Jedina promjena koja se u međuvremenu desila jest popis stanovništva – umnogome nestručan i nereprezentativan.

Među zemljama iz okvira nekadašnje Jugoslavije, Bosna i Hercegovina se politički razlikuje po mnogim što dejtonskim što povijesno naslijeđenim „specifičnostima”, od kojih nažalost ni jedna ne predstavlja nikakvu komparativnu prednost. A jedna od takvih poslijeratnih, baš dejtonskih specifičnosti potpuni je bosanski unikum, i ponaša se kao najopasniji društveni karcinom, koji ometa konsolidaciju na svim razinama života – od svakodnevnice do glavnih političkih procesa. Riječ je o novostvorenom odnosu etničkih manjina i većina, koji je u praksi, prešutno, postao nemilosrdno sveodređujućim faktorom i kriterijem. I ne samo to, nego se, poput socijalne metastaze, već pretvorio u više-manje standardnu crtu kolektivnoga mentaliteta. Ona djeluje tako, da „većinac” više i ne osjeća ništa neprilično ni nepravedno u uživanju većih prava kao bogomdanih, odnosno, ne osjeća ništa neprilično ni nepravedno u podređenosti „manjinaca” u svojoj sredini. To ima i svoje naličje: obrnutu pojavu da „manjinac” bez prevelikoga roptanja pristaje na podređenost kao na modus vivendi, kao na jedini raspoloživi oblik socijalizacije.

Često se mogu čuti tvrdnje da je u Bosni i Hercegovini uglavnom već dovršen proces etničke teritorijalizacije, te da je zemlja praktično razdijeljena na tri manje-više homogena etnička teritorija. Da te tvrdnje nisu lišene temelja, najbolje pokazuje etnički sastav Republike Srpske, u kojoj je nasilnim i krvavim sredstvima, s kulminacijom u srebreničkom genocidu, udio nesrpskoga stanovništva smanjen na simboličnu mjeru, a povratak nepoželjnih inovjeraca i inonarodnjaka se uspješno onemogućava sve do danas. No, istini za volju, Republika Srpska samo je najdrastičniji, ali ne i jedini primjer. Mnoge lokalne sredine pa i cijeli areali u Federaciji Bosne i Hercegovine također su etnički prekomponirani i homogenizirani, u hrvatskom ili u bošnjačkom smislu, te danas imaju posve drukčije etničko-demografsko lice nego što su ga imali do 1991/1992. (Najkrupniji primjer takve prekomponiranosti, s apsolutnom bošnjačkom brojčanom većinom, upravo je glavni grad države – Sarajevo.) Iako, dakle, uglavnom tačna s politički apstraktnog i statističkog gledišta, ova predodžba zahtijeva jednu važnu korekciju. I pokraj sve masovnosti i upornosti najrazličitijih vrsta etničkih čišćenja, ona nigdje nisu uspjela „idealno”, nego su svugdje, manje ili više, ostavila za sobom jedan broj drugih, i svugdje se stvorio povijesno novi odnos većine i manjine. (Od toga su „pošteđene” samo neke manje zone koje su uvijek i bile etnički skoro potpuno homogene.) Na taj način je nastala vrlo komplicirana i razvedena slika, u kojoj se od mjesta do mjesta i od regije do regije pojedine etničke zajednice smjenjuju u ulogama većina i manjina: svaka je svakoj negdje većina, negdje manjina. Po CIA-inim procjenama za 2008. godinu u Bosni i Hercegovini ima 3,921.000 stanovnika, u odnosu na 4,377.033 s popisa iz 1991. godine. Bošnjaci su po tim procjenama na razini Bosne i Hercegovine danas najbrojnija nacija (čak 48 posto, u odnosu na prijeratnih 43,5 posto), ali su u manjinski podređenom položaju raspoređeni na velikom prostoru i u mnogim mjestima. Srba po istim procjenama ima 37,1 posto (spram prijeratnih 31,2 posto), apsolutno dominiraju na 49 posto teritorija Bosne i Hercegovine (Republika Srpska), ali ni oni nisu pošteđeni manjinskih situacija i frustracija. (Sarajevo je, vidjeli smo, nekada bilo jedan od dva-tri ne samo najveća, nego i identitetno najvažnija srpska grada na svijetu; sada su u njemu i kao broj i kao faktor svedeni na demokratski ukras i zanemarljivu veličinu.) Hrvati su, sa svojih katastrofalnih 14,3 postotka (u odnosu na prijeratnih 17,4) i brojčano i tendencijski apsolutna manjina, ali čak i takvi, imaju neka svoja većinska mjesta i područja, a globalna manjinska i regredirajuća pozicija ne smeta im da u nekim od tih mjesta prakticiraju većinsku dominaciju i diskriminaciju. O cijeloj toj novoj slici Bosne i Hercegovine ponešto možemo znati u ovom trenutku empirijski, a pravi njezin izgled i dinamiku mogao bi dati samo službeni, valjano obavljen popis stanovništva, te stručne i dugoročne analize koje bi na osnovi njega mogle biti pravljene.

Ako je općenito aksiomatski prihvaćeno da o vrijednosti i kvaliteti društvenoga života i demokratičnosti neke sredine govori položaj i tretman manjinskih zajednica u njoj, tada je lako shvatiti zašto je za stvarni, dubinski uvid u stvarnost Bosne i Hercegovine relevantna ova druga, „donja” perspektiva. Osobito zbog spomenutoga povijesnog novuma u odnosu etničke većine i manjine. O novumu, ali regresivnom, može se govoriti u tom smislu što u cijeloj modernoj povijesti ove zemlje (a to otprilike znači, barem normativno – od trenutka kada je otomanska vlast morala priznati građansku jednakost svim stanovnicima Carstva 1856. godine) nikada kao danas etnička pripadnost nije tako presudno i sveobuhvatno određivala čovjekov položaj i mogućnosti, dramatično ako je u poziciji pripadnika manjine.

Izvor: www.ivanlovrenovic.com

Pročitano 214 puta

Napiši komentar

Molim upišite sva obavezna polja označena zvjezdicom (*).
Dozvoljena je uporaba HTML koda

Zadnje vijesti

Naftna i zlatna groznica zatrest će BiH!

Naftna i zlatna groznica zatrest će BiH!

Dva bloka na Majevici i Dinaridi su potencijalna mjesta, kaže...

Zašto neki dobiju rak, a drugi ne? Znanost daje objašnjenje

Zašto neki dobiju rak, a drugi ne? Znanost daje objašnjenje

Greška u genima, neotpornost na stres, pušenje ili loša sreća?

Zaboravljeni bosanski desert koji nitko ne može napraviti sam

Zaboravljeni bosanski desert koji nitko ne može napraviti sam

Ćetenija se radi zimi kako bi se skratili i zasladili...

Bosanci su ćevap preuzeli od Srba a burek od Makedonaca!

Bosanci su ćevap preuzeli od Srba a burek od Makedonaca!

“Bratstvo i jedinstvo za kuhinjskim stolom – hrana u socijalističkoj...

Vaši privatni razgovori na WhatsAppu možda i nisu tako sigurni

Vaši privatni razgovori na WhatsAppu možda i nisu tako sigurni

Jedan tviteraš otkrio je propust koji omogućava bilo kome ulazak...

Da li znate koje stvari privlače najviše nesreću

Da li znate koje stvari privlače najviše nesreću

Ovo izbacite iz života i bit ćete dosta sretniji!

Dodiku Frontex smeta – Jedan policajac čuva 25 kilometara državne granice

Dodiku Frontex smeta – Jedan policajac čuva 25 kilometara državne granice

Granična policija BiH od 1. januara 2018. do juče spriječila...

Držite li luk u frižideru? Prestanite to raditi

Držite li luk u frižideru? Prestanite to raditi

Šta napraviti kad koristite samo polovicu luka?

Epidemiolog s Harvarda o korona virusu: "U konačnici, pandemija se neće moći obuzdati"

Epidemiolog s Harvarda o korona virusu: "U konačnici, pandemija se neće moći obuzdati"

Lipsitch predviđa da će u nadolazećoj godini 40 do 70...

Zbog ovog malog aparata vam dolazi OGROMAN račun za struju!

Zbog ovog malog aparata vam dolazi OGROMAN račun za struju!

Veliki broj uređaja troši električnu energiju, čak i pored toga...

SKIDA KILOGRAME KAO LUD, 1 CENTIMETAR DNEVNO

SKIDA KILOGRAME KAO LUD, 1 CENTIMETAR DNEVNO

Napitak koji će napraviti ČUDO za vaš organizam

NIJE VRIJEME ZA ZADOVOLJSTVO, MORAMO BITI BUDNI

NIJE VRIJEME ZA ZADOVOLJSTVO, MORAMO BITI BUDNI

Iz Svjetske zdravstvene organizacije izašli s novim podacima, dogodila se...