23 Svibanj 2019
Windows Media Player Winamp Real Player QuickTime

Ivan Lovrenović: Društvo manjina

U cijeloj modernoj povijesti ove zemlje nikada kao danas etnička pripadnost nije tako presudno i sveobuhvatno određivala čovjekov položaj i mogućnosti

Deseti tekst 21 teze o Bosni i Hercegovini Ivana Lovrenovića, objavljenih u knjizi Bosna i Hercegovina – budućnost nezavršenoga rata (2010). Jedina promjena koja se u međuvremenu desila jest popis stanovništva – umnogome nestručan i nereprezentativan.

Među zemljama iz okvira nekadašnje Jugoslavije, Bosna i Hercegovina se politički razlikuje po mnogim što dejtonskim što povijesno naslijeđenim „specifičnostima”, od kojih nažalost ni jedna ne predstavlja nikakvu komparativnu prednost. A jedna od takvih poslijeratnih, baš dejtonskih specifičnosti potpuni je bosanski unikum, i ponaša se kao najopasniji društveni karcinom, koji ometa konsolidaciju na svim razinama života – od svakodnevnice do glavnih političkih procesa. Riječ je o novostvorenom odnosu etničkih manjina i većina, koji je u praksi, prešutno, postao nemilosrdno sveodređujućim faktorom i kriterijem. I ne samo to, nego se, poput socijalne metastaze, već pretvorio u više-manje standardnu crtu kolektivnoga mentaliteta. Ona djeluje tako, da „većinac” više i ne osjeća ništa neprilično ni nepravedno u uživanju većih prava kao bogomdanih, odnosno, ne osjeća ništa neprilično ni nepravedno u podređenosti „manjinaca” u svojoj sredini. To ima i svoje naličje: obrnutu pojavu da „manjinac” bez prevelikoga roptanja pristaje na podređenost kao na modus vivendi, kao na jedini raspoloživi oblik socijalizacije.

Često se mogu čuti tvrdnje da je u Bosni i Hercegovini uglavnom već dovršen proces etničke teritorijalizacije, te da je zemlja praktično razdijeljena na tri manje-više homogena etnička teritorija. Da te tvrdnje nisu lišene temelja, najbolje pokazuje etnički sastav Republike Srpske, u kojoj je nasilnim i krvavim sredstvima, s kulminacijom u srebreničkom genocidu, udio nesrpskoga stanovništva smanjen na simboličnu mjeru, a povratak nepoželjnih inovjeraca i inonarodnjaka se uspješno onemogućava sve do danas. No, istini za volju, Republika Srpska samo je najdrastičniji, ali ne i jedini primjer. Mnoge lokalne sredine pa i cijeli areali u Federaciji Bosne i Hercegovine također su etnički prekomponirani i homogenizirani, u hrvatskom ili u bošnjačkom smislu, te danas imaju posve drukčije etničko-demografsko lice nego što su ga imali do 1991/1992. (Najkrupniji primjer takve prekomponiranosti, s apsolutnom bošnjačkom brojčanom većinom, upravo je glavni grad države – Sarajevo.) Iako, dakle, uglavnom tačna s politički apstraktnog i statističkog gledišta, ova predodžba zahtijeva jednu važnu korekciju. I pokraj sve masovnosti i upornosti najrazličitijih vrsta etničkih čišćenja, ona nigdje nisu uspjela „idealno”, nego su svugdje, manje ili više, ostavila za sobom jedan broj drugih, i svugdje se stvorio povijesno novi odnos većine i manjine. (Od toga su „pošteđene” samo neke manje zone koje su uvijek i bile etnički skoro potpuno homogene.) Na taj način je nastala vrlo komplicirana i razvedena slika, u kojoj se od mjesta do mjesta i od regije do regije pojedine etničke zajednice smjenjuju u ulogama većina i manjina: svaka je svakoj negdje većina, negdje manjina. Po CIA-inim procjenama za 2008. godinu u Bosni i Hercegovini ima 3,921.000 stanovnika, u odnosu na 4,377.033 s popisa iz 1991. godine. Bošnjaci su po tim procjenama na razini Bosne i Hercegovine danas najbrojnija nacija (čak 48 posto, u odnosu na prijeratnih 43,5 posto), ali su u manjinski podređenom položaju raspoređeni na velikom prostoru i u mnogim mjestima. Srba po istim procjenama ima 37,1 posto (spram prijeratnih 31,2 posto), apsolutno dominiraju na 49 posto teritorija Bosne i Hercegovine (Republika Srpska), ali ni oni nisu pošteđeni manjinskih situacija i frustracija. (Sarajevo je, vidjeli smo, nekada bilo jedan od dva-tri ne samo najveća, nego i identitetno najvažnija srpska grada na svijetu; sada su u njemu i kao broj i kao faktor svedeni na demokratski ukras i zanemarljivu veličinu.) Hrvati su, sa svojih katastrofalnih 14,3 postotka (u odnosu na prijeratnih 17,4) i brojčano i tendencijski apsolutna manjina, ali čak i takvi, imaju neka svoja većinska mjesta i područja, a globalna manjinska i regredirajuća pozicija ne smeta im da u nekim od tih mjesta prakticiraju većinsku dominaciju i diskriminaciju. O cijeloj toj novoj slici Bosne i Hercegovine ponešto možemo znati u ovom trenutku empirijski, a pravi njezin izgled i dinamiku mogao bi dati samo službeni, valjano obavljen popis stanovništva, te stručne i dugoročne analize koje bi na osnovi njega mogle biti pravljene.

Ako je općenito aksiomatski prihvaćeno da o vrijednosti i kvaliteti društvenoga života i demokratičnosti neke sredine govori položaj i tretman manjinskih zajednica u njoj, tada je lako shvatiti zašto je za stvarni, dubinski uvid u stvarnost Bosne i Hercegovine relevantna ova druga, „donja” perspektiva. Osobito zbog spomenutoga povijesnog novuma u odnosu etničke većine i manjine. O novumu, ali regresivnom, može se govoriti u tom smislu što u cijeloj modernoj povijesti ove zemlje (a to otprilike znači, barem normativno – od trenutka kada je otomanska vlast morala priznati građansku jednakost svim stanovnicima Carstva 1856. godine) nikada kao danas etnička pripadnost nije tako presudno i sveobuhvatno određivala čovjekov položaj i mogućnosti, dramatično ako je u poziciji pripadnika manjine.

Izvor: www.ivanlovrenovic.com

Pročitano 25 puta

Napiši komentar

Molim upišite sva obavezna polja označena zvjezdicom (*).
Dozvoljena je uporaba HTML koda

Zadnje vijesti

Srpsko-ruski “zavet” dobrovoljaca Višegrada i Donbasa

Srpsko-ruski “zavet” dobrovoljaca Višegrada i Donbasa

Viktor Zaplatin i Aleksandar Kravčenko nisu bili samo ruski dobrovoljci...

Srpsko-ruski “zavet” dobrovoljaca Višegrada i Donbasa

Srpsko-ruski “zavet” dobrovoljaca Višegrada i Donbasa

Viktor Zaplatin i Aleksandar Kravčenko nisu bili samo ruski dobrovoljci...

Poziv radnicima da prijave svoje probleme na radnom mjestu

Poziv radnicima da prijave svoje probleme na radnom mjestu

Neki od problema su prekovremeni rad, "rad na crno", diskriminacija,...

U BiH nestabilno vrijeme s kišom, pljuskovima i grmljavinom

U BiH nestabilno vrijeme s kišom, pljuskovima i grmljavinom

U Sarajevu djelomično vedro. Najviša dnevna temperatura oko 18 stepeni

Odlaze cijele porodice jer ne znaju šta ih ovdje čeka

Odlaze cijele porodice jer ne znaju šta ih ovdje čeka

Odlaze ljudi koji imaju stan, auto i posao jer nisu...

Specijalci upali u tajno leglo prostitucije u Beogradu

Specijalci upali u tajno leglo prostitucije u Beogradu

Osumnjičeni su privedeni Tužilаštvu zа orgаnizovаni kriminаl

Svakodnevno uzimanje aspirina povećava rizik od krvarenja u mozgu

Svakodnevno uzimanje aspirina povećava rizik od krvarenja u mozgu

Najnovija naučna studija pokazala je da svakodnevno uzimanje aspirina za...

Med od maslačka odličan za anemiju, jetru i bubrege

Med od maslačka odličan za anemiju, jetru i bubrege

Maslačak je bogat antioksidansima, vitaminom C i luteolinom koji pomažu...

Od sutra “nulta tolerancija” prema onima koji ne plaćaju struju

Od sutra “nulta tolerancija” prema onima koji ne plaćaju struju

Primjena mjera će, kako navode, biti sveobuhvatna i dosljedna, a...

Vremenska prognoza za predstojeću sedmicu u BiH

Vremenska prognoza za predstojeću sedmicu u BiH

Promjena vremena u narednih nekoliko dana neće biti, saopćeno je...

Bazga-džin: Recept za super verziju popularnog pića koja se lako priprema

Bazga-džin: Recept za super verziju popularnog pića koja se lako priprema

Bez imalo sumnje izrada domaćeg sirupa od bazge odličan je...

Vrijeme