Stotine hiljada eura iz različitih budžeta u BiH otišle su na pomoć porodicama i odbrani osumnjičenih za ratne zločine. Novom odlukom Vlade Republike Srpske o izdvajanju za, kako je nazivaju, jednokratnu pomoć, novac prije svega ide onima koji su pravosnažno osuđeni u Haškom tribunalu za najteže ratne zločine.
Sve to u zemlji u kojoj, prema podacima Ujedinjenih nacija, skoro 18 posto stanovništva, živi ispod linije koja označava takozvano kritično siromaštvo, u kojoj se bolesna djeca liječe humanitarnim brojevima telefona, a u javnim kuhinjama hrani sve više ljudi.
Urednica u BIRN-a Bosne i Hercegovine (Balkanske istraživačke mreže) Erna Mačkić kaže da je specifičnost ove odluke što je riječ o jednokratnoj novčanoj pomoći koja direktno ide prvostepeno osuđenim Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću.
"To Vlada RS-a pravda Zakonom o saradnji institucija RS-a sa Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu. Na taj način su obrazložili prethodne odluke. Jer do sada je Mladiću 2013. isplaćeno 10.000 maraka (oko 5.000 eura) i 2016. godine isto 10.000 maraka, a ista procedura je bila i za Karadžića. Znači, bez obzira u kojoj je fazi postupak u Haškom tribunalu, Vlada RS-a njih vodi kao pritvorenike i dok god nisu pravosnažne odluke za ta lica se izdvajaju sredstava", objašnjava Mačkić.
Praksa da se osuđenim ratnim zločincima daje državni novac nije iznenadila predsjednika Helsinškog odbora Republike Srpske Branka Todorovića. On podsjeća da se dešavalo da se novac dijelio i kroz različite vrste nelegalnih finansijskih transakcija. Novac je išao, podsjeća on, advokatima, porodicama, ali i samim osumnjičenicima.
"U BiH, pa skoro kao u zemljama regiona, državni novac se očigledno troši kako kome padne napamet, kroz različite i vrlo rasprostranjene oblike korupcije i kriminala i zloupotreba. Mislim da BiH prednjači u tome u svijetu i doslovno se milijarde maraka narodnog novca pokradu", kaže Todorović.
Ovakva odluka Vlade RS-a može se posmatrati i kroz prizmu toga da je političkim partijama bitno da pridobiju i dio javnosti u BiH koji i dalje daje podršku ratnim zločincima kaže Todorović i dodaje da to nije jedini problem sa finansiranjem osumnjičenih ili osuđenih za ratne zločine.
"Duboko sam uvjeren, imamo mnogo takvih informacija, da je mnogo veći dio novca kroz različite oblike zloupotreba i prevara svih ovih dvadeset i nešto godina, usmjeravan prema ratnim zločincima kao određena vrsta podrške. Pa čak u nekim slučajevima, rekao bih, kao određena vrsta jednog reketiranja ili ucjenjivačkog odnosa ratnih zločinaca prema njihovim dojučerašnjim ratnim ili partijskim drugovima. Da njih ne bi pominjali političari koji su na vlasti su vrlo izdašno to njihovo ćutanje podržavali tako što su ih finansirali", objašnjava Todorović.
Porodicama žrtava uskraćena finansijska pomoć
BIRN BiH je radio istraživanje na području BiH, Srbije i Hrvatske koliko sredstava budžetskog novca se izdvaja za haške pritvorenike.
Ovo istraživanje je, između ostalog, pokazalo da je Srbija izdvojila najviše novca za procese u Hagu vođene protiv Karadžića i Mladića. Veliki dio tog novca dobile su porodice optuženika ali i advokati koji su inače po službenoj dužnosti već plaćeni od Međunarodnog krivičnog suda.
Pored toga, na nivou BiH novac se izdvajao na svim nivoima vlasti za procese vođene pred domaćim pravosuđem, podsjeća Erna Mačkić uz napomenu da te iste vlade nisu novac izdvajale za pomoć žrtvama ratnih zločina.
"Jednostavno vlade se pravdaju time da niko nije kriv dok se suprotno ne dokaže i rade na finansiranju odbrana optuženih, što se svakako sa aspekta žrtava može gledati u negativnom kontekstu", dodaje ona.
Posljednjom odlukom Vlade RS-a novac ide prvostepeno osuđenim Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću.
Konačna presuda u predmetu Karadžić se očekuje krajem 2019. godine, a što se tiče predmeta Mladić – datum izricanja konačne presude još nije poznat.
Autor: Marija Arnautović