18 Siječanj 2019
Windows Media Player Winamp Real Player QuickTime

Komentar: BiH je država skrojena po mjeri kriminalaca

Nigdje u svijetu ne postoji nijedna država u kojoj nema kriminala, bilo da je riječ o uličnom kriminalu, bilo da riječ o političko – gospodarskom kriminalu.

Uzmimo za primjer najbogatije i najuređenije zemlje poput Njemačke, Austrije i Švicarske. U svim tim zemljama ima kriminala, ali država se bori protiv kriminala što je u tim zemljama dovelo stope kriminala na takvu razinu da kriminal bitnije ne utječe na normalno funkcioniranje društva.

U BIH je stvar drugačija, BiH je jedna od rijetkih država u svijetu koja štiti kriminal i koja je doslovce skrojena po mjeri kriminala, što je i dovelo do cvjetanja svih oblika kriminalnih radnji.

Iako takve podjele nema u kaznenom zakonu, generalno kriminal možemo podijeliti na dva različita oblika, odnosno u dvije različite grupe, a kriteriji je profil osoba te motivi zbog kojih se čine kaznena djela.
Prvi oblik kriminala je financijsko – politički kriminal. Radi se o kaznenim dijelima zloupotrebe položaja, ( namještanje javnih natječaja, pronevjere javnog novca ), te zloupotreba u gospodarskom poslovanju, ( utaja poreza, prevare u gospodarskom poslovanju ). Ono što je karakteristično za ovu vrstu kaznenih djela je činjenica da ta kaznena djela mogu činiti samo moćni i utjecajni ljudi, dakle ljudi koji su na visokim političkim funkcijama ili ljudi koji su vlasnici velikih poduzeća. Radi se, kako bi narod rekao, o kriminalcima s kravatama.

Drugi oblik kriminala je ulični, narodski rečeno klasični kriminal. Radi se o kaznenim djelima pljačke imovine, ( kuće, automobili, trgovine ), šverca, preprodaje trave i slično. Ovim vrstama kriminala često se bave osobe slabijeg social – ekonomskog stanja, slabije obrazovane osobe ili osobe koje su od malena prepuštene same sebe, pa su egzistenciju pronašle baveći se sitnim kriminalom.

Država štiti oba oblika kriminala, politički izravno a ulični neizravno.

Problem u državi BiH je taj što država putem vlasti štiti oba ova oblika kriminala, s time što je razlika u tome da političko – gospodarski kriminal štiti izravno, dok ulični kriminal štiti neizravno.
Izravna zaštita političko – gospodarskog kriminal ogleda se u tome da gotovo nijedan utjecajni političar ili gospodarstvenik u zadnjih 20 godina nije osuđen na dugogodišnji zatvor zbog zloupotrebe položaja, pronevjere ili utaje poreza. Ako je i bilo kakvih kazni redovito se radi o političkim odmazdama nad osobama koje su iz bilo kojih razloga ispale iz sustava i koje su se zamjerile nekome tko je moćniji i utjecajniji od njih sami.
Razlog zaštite ovog oblika kriminala krije se u tome da političke elite ne žele uređenu državu, odnosno ne žele se odreći moći da:
– zapošljavaju rodbinu u državne službe
– Našmještavaju javne natječaje i nabavke
– Određuju koje će firme dobiti poticaje, povlaštene kredite i sl.
– određuju kojim će firmam, ( uz naknadu ), zažmirti na kršenje zakona, a koje će sankcionirati.
Ako se odluči stati na kraj političko – gospodarskom kriminalu onda se političari i s njima povezani gospodarstvenici moraju pomiriti s time da gube sve gore nabrojane privilegije. Zato je kod nas zakon jedno, a stvarnost drugo, sve gore je formalno zakonom zabranjeno, ali u praksi za sva kršenja zakona nitko nije i neće odgovarati. Pravosuđe je pod političkom kontrolom i zato nema progona ovog oblika kriminala.

Što se tiče uličnog kriminala, njegova neizravna zaštita ogleda se u malim kaznama prema osobama koje čine kaznena djela i koje su po više puta uhićene zbog istih kaznenih djela ,npr krađe, iznude, nanošenja lakših ili težih tjelesnih povreda i slično.
U BiH je moguće da osoba počini 10 kaznenih djela krađe i da opet bude na slobodi, počini 11 kaznu i onda za tu 11 dobije 2 mjesec uvjetne. Takve malene kazne samo više motiviraju sitne kriminalce da stalno ponavljaju kaznena djela što sve doprinosi stvaranju osjećaja nesigurnosti u društvu. I što je najgore, mnogi krenu kao sitni kriminalci, a poslije završe kao ozbiljni kriminalci spremni na ubojstva i druga teška kaznena djela.

Kriminal šteti

Teško je izračunati ekonomsku i svaku drugu štetu koju prouzrokuje država kada svjesno štiti kriminal. Kod političko – gospodarskog kriminala, kad god se netko zaposli preko veze, kad god se nekom namjesti javna nabavka, ili mu se pogoduje na bilo koji način stvara se velika šteta.
Jer ako x dobije posao, a trebao ga je dobiti y, oštećen je y, oštećena je država i cijelo društvo. Šteta je ogromna jer nesposobna osoba dolazi na poziciju pa poslije toga zapošljava iste takve nesposobne. Stvara se zatvoreni krug koji dugoročno vodi u propast.

Ulični kriminal također nanosi štetu društvu, iako je šteta značajno manja od one koju nanosi političko – gospodarski kriminala. Šteta kod uličnog kriminala najviše se ogleda u stvaranju osjećaja straha i nesigurnosti u društvu, te gubitku imovine kod onog subjekta koji je oštećen.
Naš narod pravi grešku jer podržava političko – gospodarski kriminal, ( ne traži se sankcioniranje moćnika koji krše zakone ), a protivi se uličnom, ( traži se sankcioniranje osoba koja pljačkaju kuće i sl ), iako je paradoks u tome da se ulični kriminal ne može riješiti bez da se prvo suzbije ovaj političko– gospodarski, jer političko gospodarski kriminal dovodi do urušavanja države i njezinih institucija, a time i do općeg siromaštva. U uvjetima općeg siromaštva ljudi se snalaze kako znaju, nerijetko krađama i uličnim kriminalom.

Nismo dužni trpjeti. 

Na kraju moramo razumjeti da ljudi nisu dužni trpjeti ni jedan oblik kriminala. Nisu dužni strahovati da li će im lopov ukrasti automobil ili provaliti u kuću, ali isto tako nisu ni dužni trpjeti da se njihovi teško zarađeni novci, (  oduzeti od njih putem poreza ),  dijele stranačkim zaposlenicima ili politički pogodiom tajkunima.

Hoćemo li uređenju državu pogodnu za život znatno ćemo morati suzbiti sve oblike kriminala i kriminalnih radnji.  Ovako dalje ne ide, kriminal i korupcija nas doslovce ubijaju.

Autor: Mario Pejić

Pročitano 562 puta

Napiši komentar

Molim upišite sva obavezna polja označena zvjezdicom (*).
Dozvoljena je uporaba HTML koda

Zadnje vijesti

DJETELINA SA ČETIRI LISTA DONOSI SREĆU

DJETELINA SA ČETIRI LISTA DONOSI SREĆU

A niko vam nije rekao šta će biti ako pronađete...

GOTOV ZA 15 MINUTA: Od ovog momenta kupovni hljeb postaje prošlost

GOTOV ZA 15 MINUTA: Od ovog momenta kupovni hljeb postaje prošlost

Ništa bolje od finog i ukusnog domaćeg hljeba.

NAUČNICI OBJAVILI REZULTATE: Žene sa većom zadnjicom su posebne, a evo i zbog čega

NAUČNICI OBJAVILI REZULTATE: Žene sa većom zadnjicom su posebne, a evo i zbog čega

Oblici ženskih guza se dijele u četiri različita tipa, a...

Kad se na meti lovaca slučajno nađu - kolege

Kad se na meti lovaca slučajno nađu - kolege

Ovi bi savjeti mnogim lovcima mogli spasiti život

Genijalan trik kako da najlakše ogulite kuhano jaje

Genijalan trik kako da najlakše ogulite kuhano jaje

Pojasnio je kako mu je ovaj trik pokazalo jedno od...

Dodikov savjetnik: Ulazak BiH u NATO može izazvati novi konflikt

Dodikov savjetnik: Ulazak BiH u NATO može izazvati novi konflikt

On je rekao da Komšić i Džaferović otvoreno i nezakonito...

Ludo univerzalno testo: Može stajati danima, zapišite ovaj recept

Ludo univerzalno testo: Može stajati danima, zapišite ovaj recept

Ludo univerzalno testo: Može stajati danima, zapišite ovaj recept

Dr. Mišo Vučković i Ana Trkulja: IMAMO DOKUMENTACIJU DA SMO KONJIČKIM SIRUPOM IZLIJEČILI 600 DIJABETIČARA!

Dr. Mišo Vučković i Ana Trkulja: IMAMO DOKUMENTACIJU DA SMO KONJIČKIM SIRUPOM IZLIJEČILI 600 DIJABETIČARA!

Jedan od vodećih neurohirurga, koji je rođen na balkanskim prostorima,...

BOSANCI I BUREK Pogledajte kako reagiraju kad se spomene ono što se "ne smije"

BOSANCI I BUREK Pogledajte kako reagiraju kad se spomene ono što se "ne smije"

DA BISTE Bosanca izbacili iz takta potrebne su vam samo...

Troje ljekara optuženo za posebne slučajeve krivotvorenja isprave

Troje ljekara optuženo za posebne slučajeve krivotvorenja isprave

Tužilaštvo je podiglo optužnice protiv tri doktorice u Javnoj zdravstvenoj...

Što je urok i kako utječe na nas?

Što je urok i kako utječe na nas?

Stari priručnici iz moralne teologije ovako su definirali uroke (čine):...