Ispiši ovu stranicu

Optuženi da su nečovječno postupali prema zarobljenom pripadniku HVO-a

Tužilaštvo Brčko distrikta BiH podiglo je optužnicu protiv Pantelije Ćurguza i Željka Slijepčevića zbog osnovane sumnje da su u septembru 1994. godine u Krepšiću kod Brčkog mučili zarobljenog pripadnika HVO-a i nečovječno postupali prema njemu kao ratnom zarobljeniku.

Ćurguz (61) i Slijepčević (54), oba iz Kozarske Dubice, optuženi za nasilje protiv života i tijela, okrutno postupanje i mučenje prema pripadniku Hrvatskog vijeća odbrane Orašje I.S., koga je prilikom pokušaja prelaska borbene linije ka Brčkom zarobila Vojska Republike Srpske. Oni se terete se da su, kao pripadnici 11. Kozarsko-Dubičke brigade VRS-a, oštećenom koji je bio zatvoren u privatnim objektima u Krepšiću kod Brčkog, vezanom nanosili udarce po licu i tijelu, ispitujući ga tako do priznanja o zločinima prema srpskom stanovništvu.

Prvooptuženi Ćurguz, tadašnji načelnik štaba brigade i drugooptuženi Slijepčević, referent za bezbjednost, optuženi su da su kao saizvršioci vršili mučenje, nečovječno postupanje i nanošenje velikih patnji i povrede tjelesnog integriteta zarobljenom. Optužnicu protiv njih za krivično djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz člana 144 Krivičnog zakona SFRJ Tužilaštvo je dostavilo na daljni postupak Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH, gdje je u cjelosti potvrđena.

Podsjećanja radi, oštećeni u ovom predmetu I.S. je početkom 2013. godine pred pravosuđem Distrikta pravosnažno oslobođen optužbi za ratne zločine protiv civilnog stanovništva na području Posavine, u okolini Brčkog, po preuzetoj optužnici Osnovnog vojnog tužilaštva Banja Luka iz 1996. godine.

Preduzimanje radnji krivičnog gonjenja prema određenoj osobi ne znači da je ta osoba zaista i odgovorna za počinjenje krivičnog djela. Prema principu presumpcije nevinosti, svako se smatra nevinim za krivično djelo dok se pravosnažnom presudom ne utvrdi njegova krivica.

Na osnovu člana 35. stav (2) tačka i) i člana 226. stav (1) Zakona o krivičnom postupku Brčko distrikt
BiH, podižem:
O P T U Ž N I C U
Protiv:
ĆURGUZ PANTELIJE ... rođen ... 1958. godine u mjestu Pobrđani, općina Bosanska Dubica ...
SLIJEPČEVIĆ ŽELJKA ... rođen ... 1965. godine u mjestu Bosanska Dubica ...
Što su:
U vrijeme oružanog sukoba između Vojske Republike Srpske i Hrvatskog vijeća odbrane, na području
općine Brčko, u septembru 1994.godine, kao pripadnici 11. Kozarsko – Dubičke brigade Vojske Republike
Srpske, i to Ćurguz Pantelija, kao načelnik štaba brigadea Slijepčević Željko, kao referent Organa
bezbjednosti, postupali suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava, te protivno članu 3. stav (1)
tačka a) Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12.augusta 1949.godine, prema
ratnom zarobljeniku u odnosu na kog se u svakoj prilici mora postupati čovječno, svjesni radnje koju su
namjeravali poduzeti, što su i htjeli, vršili nasilje protiv života i tijela, okrutno postupanje i mučenje, pa su tako:
U septembru 1994.godine, u mjestu Krepšić, općina Brčko, nakon što je S. I., zvani ..., kao pripadnik
106 brigade Hrvatskog vijeća odbrane Orašje, prilikom prelaska borbene linije iz pravca Orašja prema
Brčkom, opažen od strane pripadnika Vojske Republike Srpske i lišen slobode, te sproveden u mjesto Krepšić,
gdje je zatvoren i vezan u prostorijama pomoćnog objekta kuće vlasništvo A.J., u periodu zatočeništva koje je
trajalo od 25 do 30 dana, S.I. više puta izvodili u susjedni stambeni objekat koji je 11. Kozarsko-Dubička
brigada koristila kao prostorije svoje komande, te ga držali vezanog i ispitivali o tome ko je on, da li je vršio
zločine prema srpskom stanovništvu, da li je ubio određene osobe i mrtva tijela silovao, pri čemu je I. potvrdio
da je pripadnik 106 brigade Hrvatskog vijeća odbrane Orašje, te da je bio pripadnik i 108 brigade Hrvatskog
vijeća odbrane Brčko - Ravne, te govorio da o zločinima ne zna ništa, da je bio običan vojnik, pri kojem
ispitivanju su I. fizički zlostavljali na način da su mu otvorenim i zatvorenim šakama, te nogama, nanosili
udarce po licu i tijelu, što su činili sve dok I. nije izjavio da je počinio zločine, a koje zlostavljanje su ponavljali
više puta u period dok je bio zatočen, te tako nečovječno postupali vršeći nasilje, te nanosili velike patnje i
povrede tjelesnog integriteta, što je kod S.I. u ključnoj mjeri uticalo na razvoj trajnog poremećaja ličnosti,
dakle, kao saizvršioci kršeći pravila međunarodnog prava vršili mučenje, nečovječno postupanje i
nanošenje velikih patnji i povrede tjelesnog integriteta prema ratnom zarobljeniku,
čime bi počinili krivično djelo – Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika – iz člana 144. u vezi sa članom
22. Krivičnog zakona SFRJ.

Ove web stranice koriste kolačiće kako bi poboljšale Vaše korisničko iskustvo i vodile analitiku o posjećenosti.
Saznaj više...

U redu Izbriši kolačiće