Na graničnom prijelazu Sremska Rača večeras je uhapšen Osman Osmanović iz Brčkog, pišu Novosti.rs.
Osmanović je večeras uhapšen na osnovu podnijete dvije krivične prijave zbog navodnog počinjenja ratnog zločina protiv pripadnika srpske nacionalnosti za vrijeme proteklog rata od 1992. do 1995. godine na području Gornjeg Rahića nadomak Brčkog.
Kako se navodi u obrazloženju potjernice, Osmanović je, tvrdi se, na razne načine mučio i zlostavljao zarobljene osobe srpske nacionalnosti na više lokacija.
Osmanović je ranije negirao da je učestvovao u mučenju Srba.
– Od prvog do posljednjeg dana rata bio sam angažovan kao pripadnik policije, odnosno pripadnik Oružanih snaga Republike BiH. Naglašavam, uvijek sam se rukovodio zakonima i zakonima koji su postojali i u vrijeme rata. Moja profesionalnost je poznata i prije rata i u ratu, a posebno u ratu kada je trebalo voditi računa o ljudskom dostojanstvu – izjavio je Osmanović svojevremeno, pisao je ebrcko.net.
Sinoć je na graničnom prijelazu Sremska Rača uhapšen Osman Osmanović iz Brčkog, a njegovo hapšenje je, prema pisanju srbijanskih medija, uslijedilo po krivičnoj prijavi zbog sumnje da je počinio krivična djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.
Osmanoviću se, dodaju, na teret stavljaju zločini prema licima srpske nacionalnosti u navodnom logoru u Gornjem Rahiću.
Hapšenje Osmanovića još jedan je u nizu pokušaja procesuiranja zasnovanih na opskurnom dokumentu "Pregled naredbodavaca i izvršilaca zločina u logorima i zatvorima za Srbe u bivšoj BiH u periodu 1992. – 1996. godine", kojeg je 6. augusta 2001. godine objavio Dokumentacijski centar RS-a za istraživanje ratnih zločina.
Na tom se spisku nalaze imena 941 osobe, među kojima je pod rednim brojem 682. i Osmanović. Sadržaj podataka koje se odnose na njegovu navodnu odgovornost za počinjene ratne zločine dovoljno govori o kredibilitetu optužbi.
- Osman Osmanović, zvani Osmo, od oca Šemse i majke Hajke Jukić, rođem 14. marta 1960. godine u Brčkom, prije rata radio kao inspektor za suzbijanje kriminaliteta, član Kriznog štaba u Gornjem Rahiću. Nehumano postupanje sa uhapšenim – ratnim vojnim zarobljenicima u logoru Gornjem Rahiću kod Brčkog, mučenje žena i djece civila, oduzimanje novca, maraka, dragocjenosti, tuča kundacima, vrijeđanje, ponižavanje, psihološka tortura, odvođenje na kopanje rovova gdje su dva Srbina poginula, ležanje na golom betonu, tjeranje na sahrane mrtvih – navodi se u dokumentu.
Da Osmanovićevo hapšenje na temelju optužbi u ovom opskurnom dokumentu nije izolovan slučaj, potvrđuje i primjer bivšeg pripadnika Armije RBIH Huseina Mujanovića, koji je krajem jula prošle godine uhapšen u Priboju prilikom prelaska granice sa Srbijom.
Mujanović je uhapšen po potjernici MUP-a Republike Srbije zbog navodnih ratnih zločina počinjenih nad civilnim stanovništvom na području Hrasnice i Sokolović Kolonije kraj Sarajeva. I Mujanovićevo ime se nalazi na spisku Dokumentacijskog centra RS-a za istraživanje ratnih zločina.
- Prijavio se u SUP Ilidža 12.11.1991. godine sa stalnim mjestom boravka u Sarajevu, Općina Ilidža, Hrasnica – navodi se u dokumentu.
Dokumentacijski centar RS-a je institucija osnovana 1999. godine s ciljem prikupljanja podataka o zločinima protiv čovječnosti i međunarodnog prava za vrijeme ratova na području bivše Jugoslavije. Konačni spisak je nastao, pojasnio je nekadašnji direktor Dokumentacijskog centra Pejo Đurašinović, na osnovu prikupljanja i obrade podataka za 3.170 lica koja su, kako je kazao, počinili zločine nad Srbima tokom rata u BiH. Spisak je, dodaje, utemeljen na podignutim krivičnim prijavama koje su proslijeđene nadležnim sudovima i tužilaštvima u više gradova u RS-u.
Ono što je naročito indikativno jeste Đurašinovićeva potvrda da se Dokumentacioni centar pri izradi spiska koristio prevashodno građom koju je prikupio Savezni komitet za prikupljanje podataka o izvršenim zločinima protiv čovječnosti i međunarodnog prava u Beogradu. Ta je institucija osnovana još za vrijeme vlasti Slobodana Miloševića, a njom je rukovodio doktor Zoran Stanković, svjedok odbrane Radovana Karadžića i Vojislava Šešelja.
O ozbiljnosti pristupa istraživanju navodnih ratnih zločina, na osnovu kojeg je spisak nastao, govori njegov sadržaj.
Tako se, pod rednim brojem 687. na njemu nalazi i poznata pjevačica Hanka Paldum. Za nju se navodi da je bila članica Zelenih beretki te da je uzimala taoce i učestvovala u stvaranju logora u Osnovnoj školi "Slobodan Vuković". U tom je logoru, dodaje, se, učestvovala u mučenju žena. Glumac Josip Pejaković je, navodi se u dokumentu, bio starješina jednog od spratova zatvora u Sarajevu, gdje je "mučio i likvidirao zatvorenike Srbe".
Na spisku je i legendarni pjevač grupe Indexi Davorin Popović zvani Pimpek. Njega Dokumentacijski centar tereti da je bio "pripadnik HOS-a".
Na spisku se nalazi i prvi predsjednik RBiH Alija Izetbegović, kojem na teret stavljaju naređivanje i podstrekivanje ratnih zločina.
Imena poznatih ličnosti sa spiska ne govore o njegovoj ozbiljnosti koliko ostali sadržaj. Iako se na spisku nalazi 941 ime, mnogo njih se ponavlja u nekoliko navrata. Tako se, primjera radi, Delić Hazim ponavlja u tri navrata u svojstvu zapovjednika logora, baš kao i Mato Jozić iz Brčkog te Ivan Krišto iz Duvna. Nekadašnji bokser Mensur Peljto je zauzeo dva mjesta, kao i Fikret Prevljak te desetine osoba čija se imena, prebivališta i funkcije ponavljaju. Na spisku su Adnan Ahmić zvani Pinđo, Alija Ahmić zvani Pinđo i Sulejman Ahmić zvani...pogađate – Pinđo.
Ukoliko "Bajro, vozač Centroteksa" bude prelazio granicu sa Srbijom, i on može očekivati hapšenje jer se upravo taj opis ime nalazi na 46. mjestu spiska.
- Braća Juka, ili Uka, po nacionalnosti Šiptari – sadržaj je dokumentovan pod rednim brojem 106. Njihoj komšija sa spiska je i "Ćamil, stražar" na 150. mjestu te "Ćibo iz Konjica, koji je zamijenio Zilića na dužnosti upravnika logora u sportskoj dvorani Musala" na 155. mjestu. Na oprezu zbog mogućnosti hapšenja u Srbiji treba biti i osoba sa 177. mjesta na spisku, a to je "Dedić, musliman" i "Heco, nepoznato ime, musliman" (318) te "Dino iz Sarajeva, bivši selektor bob reprezentacije". "Hodžić iz okoline Bihaća" je na 325. mjestu, a na 376. je "Jasmina, muslimanka iz Sarajeva". "Miralem zvani Mineralni" se tereti za "prebijanje zatvorenika" u Tarčinu, ali se za njega navodi da je "kasnije poginuo".
Na listi osumnjičenih ratnih zločinaca se na 29. mjestu nalaze "Arapi i drugi muslimani". Tu su i cijele institucije, poput Okružnog vojnog suda u Sarajevu (661), Okružnog vojnog tužilaštva u Sarajevu (662) te "organi vojnog pravosuđa Sarajevo" na 674. mjestu liste. Navedene su i cijele vojne formacije, poput "brčanskih brigada HVO-a".