–Praksa kroz ova dva sastanka je pokazala da većina nas ima iste ili jako slične probleme. Isplati se porazgovarati i čuti iskustva drugih, pa iz toga izvući korisne pouke. S kolegom Ivankovićem sam nametnuo temu prikupljanja otpada, modele naplate, probleme s deponijima i kako doći do sredstava za zajedničko rješenje problema. Nema kvalitetnih rješenja za nabrojene probleme, ali smo identificirali prepreke do njihova rješenja, od zakonodavne regulative do pristupa naplati, kazao je načelnik općine Orašje Stanko Vincetić. Istaknuto je kako bi povećanje broja kućanstava uključenog u naplatu odvoza otpada, neutraliziralo divlje deponije, a kao krajnost postavljeno je i pitanje je li isplativije sanirati divlje deponije ili besplatno odvesti otpad. Kao glavni uzroci nastanka divljih deponija, navedeni su niska ekološka svijest građana, nedovoljan postotak organiziranog prikupljanja komunalnog otpada iz ruralnih sredina, nedostatak provedbenih propisa za posebne kategorije otpada i izostanak sankcija za prekršitelje. Na osnovu dobivenih podataka od 56 lokalnih samouprava, te zaprimljenih prijava građana putem besplatnog ”Zelenog alarma”, Centri civilnih inicijativa su od listopada prošle godine, evidentirali 1.426 lokaliteta divljih deponija širom Federacije BiH, na kojima je deponirano oko 5,5 milijuna kubika otpada.
Po završetku oraškog sastanka predstavnik Misije OESS-a u BiH naglasio je kako ono kontinuirano podržavaju zajedničke aktivnosti jedinica lokalne samouprave koje im omogućavaju da bolje i uspješnije odgovore na potrebe građana. –Ovo su općine koje graniče jedna s drugom i bez obzira na entitetske i administrativne granice, problemi s kojim se suočavaju ne prepoznaju te administrativne crte. To je osnovni razlog da smo zahvalni načelnicima koji su sami inicirali ovaj sastanak, koji će, nadamo se, donijeti određene pomake u razvoju općina i kvaliteti života građana u lokalnim zajednicama“, kazao je šef terenskog ureda Misije OESS-a u BiH u Tuzli Damir Gnjidić.