Roman se obračunava sa zlom, mržnjom, ratom i ubijanjem i nepravdom kao takvom. Povijesni geopolitički i vojni kontekst u koji autor smješta svoju priču, tek mu je platforma s koje na usta protagonista romana, franjevaca fra Marka i fra Branimira, te stradalnika Ahmeta, generala Dokića, njegove supruge i sina, kao i drugih koji su se našli u vrtlogu ratnih zbivanja, odašilje snažne općeljudske, filozofske, teološke i moralne poruke. Ključne su osude zla i rata, potreba kajanja, pomirenja i oproštenja, navodi . dr.fra Vjeko Tomić, donedavni urednik Svjetla riječi. Na pitanje što ga je potaknulo na pisanje ovog romana autor fra Luka Marković ističe da je 90-tih godina često bio u kontaktu sa svojim sumještaninom iz Matića kraj Orašja fra Blažom Markovićem, koji je rat dočekao kao župnik jedne župe u banjalučkom kraju. –U tim razgovorima čuo sam mnoge grozne stvari, ali kod njega me najviše oduševilo da je više patio zbog patnje ljudi, nego zbog svoje patnje. U nekoliko navrata četnici su ga pokušali ubiti i srušili mu župsku kuću, ali ipak suživio se s patnjom ljudi i dostojanstveno podnosio taj teret. Prošle godine posjetio sam fratre u B.Luci, razgovarao s njima o strahotama rata pod srpskom vlašću, ali i o nekim konkretnim zločinima koji su počinjeni nad ljudima, kao što je slučaj s Romima, naglasio je autor. Fra Luka navodi da su na njega poseban dojam ostavile priče jednog starijeg fratra, izrazitog mirotvorca i čovjeka širine duha i tolerancije kojeg je sebi mogao pretpostaviti kao fra Marka, glavnog junaka iz romana. -U stvari on mi je na neki način bio uzor, iako je to fiktivna osoba. Kod povijesti romana mnoge su stvari istinite, ali i mnoge nadodane, što ne znači da se u sličnom obliku nisu možda negdje dogodile, kaže autor romana.
O kvaliteti i porukama romana, fra Vjeko Tomić naglašava da bi, zbog boljeg razumijevanja odnosa među našim religijama kao i izgradnje istinskog suživota i jednakopravnosti među narodima koji tvore današnju BiH, ovo Markovićevo djelo trebalo postati obveznom lektirom za polaznike u našim srednjim školama, na fakultetima i političkim akademijama. -Roman svakako treba doći u ruke polaznicima političkih akademija, ovima s predizbornih plakata i onima koji sjede u skupštinskim klupama. On je uistinu tečaj koji nas uči kako nadvladati zlo i mržnju u sebi, kako se pokajati i dobiti oproštenje, te kako i na kojim temeljima graditi mir i budućnost BiH. Pozitivnih i negativnih likova u romanu ima kod sva tri naroda, a negativnih likova nema samo kod Roma, istaknuo je na kraju svog izlaganja fra Vjeko Tomić. Dijelove tekstova iz romana prezentirali su Zlatko Živković, Ljerka Mikić, Katica Dominković i Katarina Marošević, a promociju je klavirskim notama obojila mlada glazbenica Marija Ilišević.
Fra Luka nastavlja neumorno raditi i pisati, pa je već pripremio i novo djelo svojoj čitalačkoj publici. U izdanju Glasa Koncila uskoro će izaći nova knjiga izabranih eseja pod zanimljivim naslovom „Nije dobro, ali ima nade – Europa i njezine dileme“. Riječ je o tekstova koje je od 2016.godine fra Luka objavljivao u Glasu Koncila, Katoličkom Tjedniku i Svjetlu riječi. Recenzent te knjige je Nino Raspudić.