"Smrt od COVID-19 ne treba pripisivati drugim bolestima (kao što je kancer), a broj žrtava se mora ustanoviti nezavisno od prethodnog zdravstvenog stanja pacijenta koje bi moglo da izazove sumnju da dovodi do težih oblika COVID-19", navodi se u smjernicama SZO.
Ako je pacijent već imao srčane tegobe, zatim se zarazio korona virusom i kasnije preminuo, treba da bude klasifikovan kao smrtni slučaj od virusa koroma, a to važi i za pacijente koji boluju od dijabetesa ili neke respiratorne bolesti.
Statistika o smrtnosti od korona virusa varira zbog različitih kriterijuma od kojih su jedni u funkciji dugoročnih, institucionalnih praksi ili medicinske tradicije neke države, a drugi potencijalno u funkciji politike, tvrde stručnjaci.
Prema podacima Univerziteta Johns Hopkins u Vašingtonu, čija se baza podataka smatra jednom od najreferentnijih na svijetu, razlika u broju smrtnih slučajeva od Covid-19 može nastati u zavisnosti od broja testiranih u nekoj državi: ukoliko ima više testiranih identifikuje se veći broj ljudi sa blažim simptomima što sve skupa utiče na smanjenje broja smrtnih slučajeva i obrnuto, prenosi Slobodna Evropa.
Osim toga, ukoliko je broj starijih i bolesnih u nekoj zemlji veći, izglednije je da će biti veća i stopa smrtnosti.
Bitno je i u kakvom se zdravstvenom sistemu liječe oboljeli od korona virusa - ukoliko je zdravstveni sistem kvalitetan, veće su šanse za oporavak pacijenata.
U Rusiji, problemi su dublji jer postoje dokazi da su pacijenti preminuli od korona virusa evidentirani kao umrli od neke hronične bolesti.
Jelena Malinkova, infektolog ruskog ministarstva zdravlja, izjavila je da se u Rusiji na vrijeme otkriva infekcija Covidom-19 i da zahvaljujući tome ljekari ranije započinju aktivno liječenje zaraženih.
Rusija je i pohvaljena zbog nacionalnog programa masovnog testiranja sa više od 7,5 miliona izvedenih testova.
Malinkova je ukazala da se stopa smrtnosti u Rusiji računa odnosom broja umrlih od Covida 19 prema određenom prosječnom broju stanovnika.
Prema njenim riječima, u Rusiji je to 5,5 slučajeva na milion ljudi.
Međutim, zvanične ruske brojke privukle su medijsku pažnju početkom maja kada su The Moscow Times, The New York Times i Financial Times istraživali preliminarne podatke u Moskvi za mjesec april i otkrili da su znatno iznad prosjeka, što je izazvalo brze i oštre reakcije ruskog ministarstva inostranih poslova.
Mikail Tam, gostujući profesor na moskovskom državnom Ekonomskom Univerzitetu rekao je za ruski servis Radija Slobodna Evropa da je bilo razmimoilaženja u lokalnim evidenicijama i u zvaničnim izvještajima državnih statističkih službi o broju smrtnih slučajeva u nekim regijama Rusije.
Prema Tamovim tvrdnjama, Zdravstveni zavod Moskve je saopštio da više od 60 odsto pacijenata zaraženih korona virusom nije evidenirano u statistikama smrtnosti, jer se korona virus smatra "katalizatorom za pogoršanje (hronične) bolesti".
Da li je u pitanju politička računica da bi se umanjijla stopa smrtnosti u Rusiji ostaje otvoreno pitanje, zaključuje Radio Slobodna Evropa.
Belgija, koja je sedma po broju smrtnih slučajeva sa 9.108 preminulih, ima najveću stopu smrtnosti na svijetu: 79.50 na 100.000 ljudi.
Poređenja radi, stopa smrtnosti u SAD je za dvije trećine manja od one u Belgiji: 27.61, dok je u Rusiji svega 1.88 na 100.000 ljudi.
Belgijski virolog Stiven van Guht rekao je da, budući da je korona virus bio potpuno nov i nepoznat kada se pojavio, mnoge zemlje nisu znale kako da odreaguju niti kako da klasifikuju i evidentiraju smrtne slučajeve.
"Pomalo je smiješno kako su zemlje zabrinute za svoj imidž u kontekstu korona virusa, ali niko nije kriv za pojavu virusa jer je to sila prirode. Pokušajte to da prihvatite", poručio je van Guht.